Page 48 - STAV broj 383 - 384

DRUŠTVO

i potrebe za standardizacijom, nego se Akyol sugerira da su hanefije (navodno), za razliku od ešarija,
odnosi na njeno uvjerljivo mirenje ra-
zuma i otkrivenog znanja. Ključ za ra- smatrale da muslimane i nemuslimane treba tretirati jednako u
zumijevanje Ešarijeve tvrdnje o prihva- njihovim pravima i obavezama. To je daleko od istine. Nijedna
tanju škole Ahmeda b. Hanbela jeste
Ešarijevo obraćenje na sunijsku misao. pravna škola nije naglašavala jasnu podjelu teritorija na “dar
Poput mutezilija, i sam je Ešari na sli- al-harb” (“kuća rata”) i “dar al-islam” (“kuća islama”) više od
čan način smatrao razum regulatorom
svetih spisa. To je bilo istinito do te hanefijske, dok se hanefijsko stajalište i odnos prema nemuslimana
mjere da je Ešari odbacivao one hadise nije bitno razlikovao od stajališta drugih pravnih škola.
kod kojih nije mogao pomiriti prividne
proturječnosti između razuma i objave
(kao što su to radile i mutezilije). Una- bit ćete na Pravom putu” (24:54).
toč Ibn Hanbelovom otporu mutezilija- Dakle, pogrešno je tvrditi da
ma, uvjerenje da mutezilijska teologija ešarije poriču da se određeno
predstavlja muslimansku ortodoksiju djelovanje može okarakteri-
nastavilo je rasti. Zapravo, tek nakon zirati kao dobro ili zlo na
Ešarijevog opovrgavanja mutezilijskog temelju nezavisnog ljud-
hiperracionalizma, njegova škola posta- skog razuma. Oni samo
la je popularna jer je zagovarala posla- odbijaju priznati da
ničku tradiciju. Tako su pronašli trajni jedino razum može
dom u muslimanskim zemljama, dok je definitivno odrediti
mutezilijsko mišljenje značajno oslabilo. Božiji zakon i druga
Nikakva količina racionalizma ni- moralna očekivanja.
kada neće zamijeniti znanje koje dolazi Ova ista pretpostavka
izravno od Stvoritelja racionalnih stvo- prevladava u islam-
renja koja nisu sposobna za racionalnost skoj jurisprudenciji.
bez Njegove brige i stvaranja samog sve- U petom poglavlju
mira na kojem grade svoje racionalne za- “Kako smo izgubili
ključke. Kur’an, i islam općenito, izgra- univerzalizam” Akyol
đeni su na teoriji božanskih zapovijedi. tvrdi da je navodna “ko-
Upravo zbog toga Kur’an kaže: “Reci: munalistička škola” eša-
‘Pokoravajte se Allahu i pokoravajte se rija potkopala navodnu
Poslaniku!’ A ako ne htjednete, on je “univerzalističku školu”
dužan raditi ono što se njemu naređu- sačuvanu samo među ha-
je, a vi ste dužni raditi ono što se vama nefijama. U skladu s tim,
naređuje, pa ako mu budete poslušni, moguća osnova za pretpro-
svjetiteljski humanizam
među muslimanima bila je
osujećena zbog insistiranja
Akyol ne shvata u čemu ešarija da se muslimanima
leži snaga ešarijske misli unutar islamske države prida-
koja se širila ne samo je veća vrijednost umjesto da
se svi građani tretiraju jednako
zbog, kako Akyol tvrdi, i da im se daju puna prava. Da je
ovom univerzalističkom impulsu
državne podrške i potrebe dopušteno da procvjeta, Akyol suge-
za standardizacijom, rira da bi muslimani vjerovatno ukinuli
ropstvo čak i prije Evropljana.
nego se odnosi na njeno Nadalje, Akyol sugerira da su ha-
uvjerljivo mirenje razuma nefije (navodno), za razliku od ešarija,
smatrale da muslimane i nemuslimane
i otkrivenog znanja. Ključ treba tretirati jednako u njihovim
za razumijevanje Ešarijeve pravima i obavezama. To je da-
leko od istine. Nijedna prav-
tvrdnje o prihvatanju na škola nije naglašavala
škole Ahmeda b. Hanbela jasnu podjelu teritorija
na dar al-harb (“kuća
jeste Ešarijevo obraćenje rata”) i dar al-islam
na sunijsku misao. Poput (“kuća islama”) više
od hanefijske, dok
mutezilija, i sam je Ešari na se hanefijsko staja-
sličan način smatrao razum lište i odnos prema
nemuslimana nije
regulatorom svetih spisa. bitno razlikovao od

48 8/7/2022 STAV