Page 90 - STAV broj 383 - 384

KULTURA

postojao i prije ovog datuma. S druge Tarih iz kolekcije Muzeja Gazi Husrev-begove biblioteke
strane, historičar Mehmed Mujezino-
vić navodi na desetine imena epigraf-
skih pjesnika koji su se specijalizirali
za ovakvu vrstu veoma zahtjevnog po-
etskog izraza, a među prvim velikim
epigrafskim pjesnicima u Bosni 16.
stoljeća ističu se Muhamed Karamu-
sić, umjetničkog imena Nihadi, Zijaji
Čelebi i pjesnik tariha Fejzur.
Sarajevski pjesnik Muhamed Kara-
musić Nihadi autor je teksta dvaju tari-
ha na mostu Mehmed-paše Sokolovića
u Višegradu, i to o početku i završetku
gradnje ovog monumentalnog zdanja.
Interesantno je da se njegov pjesnički
rad vezuje za mnoge vakufe koje je gra-
dio veliki vezir Mehmed-paša Sokolović
u Istanbulu. Pored toga, autor je teksta
tariha na Šeher-Ćehajinom mostu u Sa-
rajevu. Zijaji Čelebi, pravog imena Ha-
san, jedan je od najvećih lirskih pjesnika
Bosne 16. st. On je autor teksta čuvenog
tariha na Sinan-pašinoj džamiji
u Čajniču, kojeg posebno opi-
suje i Evlija Čelebija poredeći
ga, u likovnom smislu, s najbo-
ljim ostvarenjima u Istanbulu.
Treći poznati epigrafski pjesnik
16. st. jeste Fejzur, kojeg po- izdvojenim stihovima unutar
znajemo samo po ovom imenu ukrašenih kartuša. Tarihi su
ili nadimku. On je spjevao dva imali ključnu estetsku ulogu
veoma značajna tariha u Sara- na džamiji, odnosno, pred-
jevu, na Gazi Husrev-begovoj stavljali su svojevrstan ukras
medresi i Buzadži-hadži Hasa- na ulazu u džamiju dobijaju-
novoj dzamiji. ći obrazac “počasnog grba” ili
Epigrafsko pjesništvo bilo je izdvojene vizualne tačke unu-
popularno i traženo, pogotovo tar jasno određenog mjesta na
u većim gradskim centrima. S građevini. Ono što možemo
obzirom na to da je svaki zna- vidjeti na tarihima naših dža-
čajniji objekat imao svoj posve- mija jeste namjerna složenost
ćeni tarih isklesan u kamenu i kaligrafskog zapisa zajedno s
uzevši u obzir da je više stotina kompleksnom kompozicijom,
takvih objekata bilo u Sarajevu što je dodatno potenciralo
estetski dojam. Nerijetko su
Tarih, Muzej Sarajeva kaligrafi i klesari pristupali
Historičar Mehmed izradi natpisa na dva načina.
Kod nekih primjera ispisivano
Mujezinović i drugim gradovima i da je takva pro- je veoma zbijeno pismo kako
navodi na desetine imena dukcija uvijek bila tražena i očekivana, bi čitava struktura dobila na ekspresiv-
noj napetosti (primjer ulaznog tariha na
epigrafskih pjesnika koji su računajući tu i epitafe na nišanima i tur- Karađoz-begovoj džamiji u Mostaru), ili
betima, onda je potražnja i popularnost
se specijalizirali za ovakvu epigrafskog pjesničkog materijala zajedno u drugom slučaju gdje se natpisu davalo
vrstu veoma zahtjevnog s uslugama kamenorezaca i kaligrafa bila više prostora i gdje se isticala elegancija
slobodno izvedenog harfa (primjer tari-
veoma visoka u svim stoljećima osman-
poetskog izraza, a među ske prisutnosti. Sam proces fizičke izra- ha Kuršumli medrese u Sarajevu). Poseb-
prvim velikim epigrafskim de podrazumijevao je prenošenje skica no lijepe tarihe u Sarajevu, pored Gazi
Husrev-begove medrese, imaju Ferha-
na kamen, a zatim i samo klesanje. Ne-
pjesnicima u Bosni 16. rijetko su harfovi bili ukrašavani razli- dija i Buzadži hadži Hasanova džamija.
stoljeća ističu se Muhamed čitim ornamentima i prebojeni zlatnom U Travniku se izdvaja tarih u Elči Ibra-
him-pašinoj medresi i Eski džamiji, a u
bojom koja je imala svoju duhovnu sim-
Karamusić, umjetničkog boliku. U početnim stoljećima najčešće Mostaru na Karađoz-begovoj džamiji.
(Iz neobjavljene knjige Kenana Šurkovića
imena Nihadi, Zijaji Čelebi i je korišteno dželi sulus pismo, da bi se “Kratka historija islamske umjetnosti u Bo-
u 19. stoljeću uglavnom koristio talik.
pjesnik tariha Fejzur. Kompozicije su obično bile višeredne s sni i Hercegovini”) n

90 8/7/2022 STAV