Page 88 - STAV broj 383 - 384

KULTURA

Piše: Kenan ŠURKOVIĆ

U
hiljadugodišnjoj historiji Bosne
postoje tri umjetnosti koje su
bile konstantno razvijene, bez
obzira na civilizacijske okvire.
Klesarstvo, kaligrafija i umjetnička obra-
da metala bili su ekspanzivno prisutni
kako u srednjovjekovnoj Bosni, tako i u
kasnijem osmanskom periodu. Čak je na
prelazu između tih epoha bilo predme-
ta koji su u sebi objedinjavali kako sta-
re, tako i nove umjetničke oblike, što je
izuzetan fenomen na tlu Evrope, barem Tarih na minberu Gazi
kada je u pitanju miješanje kršćanske i Husrev-begove džamije
islamske umjetnosti. To nigdje nije do-
lazilo do izražaja kao u umjetnosti ka- Umjetničko-likovni i poetski izazovi
mena, a pogotovo u izradi nadgrobnih
spomenika.
O bosanskim stećcima već se toliko UMJETNOST
pisalo, međutim, treba istaći da nam
oni mogu biti vodilja u razumijevanju
ranih nadgrobnih obilježja muslimana.
Već u drugoj polovini 15. stoljeća dola- TARIHA IMALA JE
zi do razvoja tasdžiskog zanata i pojave
prvih domaćih majstora koji su se na-
ukorijenjeno unutar lokalnih privreda KLJUČNU ESTETSKU
dovezivali na tradiciju srednjovjekovnih
kovača. Da je klesarstvo bilo duboko
srednjovjekovnih bosanskih gradova i
umjetnosti, govori i veoma jasno vid- ULOGU NA DŽAMIJI
da je došlo do preusmjeravanja doma-
ćih zanatlija prema formama islamske
ljiv prelaz kamenorezačkih produkata
iz formi kršćanskih u forme islamskih Ono što se na Zapadu imenuje i označava epigrafijom Osmanlije
nadgrobnih spomenika. Kod najranijih su označavale riječju “tarih”. U suštini, ova su dva pojma istovjetna.
nišana rađenih u 15. st. mogu se uočiti ne
samo raniji simbolički motivi, koje su- Kao i epigraf, i tarih ima funkciju posvete. To je svečani natpis u
srećemo na stećcima, već i imena umrlih
osoba koja nesumnjivo govore o ljudima kamenu, ili štuku na nekom objektu, pa čak i na nekom predmetu,
koji su još za života kršćansku vjeru za- a može biti izrezbaren i u drvetu. Ovdje treba naglasiti da se u
mijenili islamskom. Tradicija je prema
tome nastavljena, ali je sada bila usmje- islamskoj umjetnosti tarih izdvaja kao poseban smjer unutar
rena prema novim formama i ciljevima. likovnih umjetnosti, ili kao poseban vid kaligrafskog izražavanja.
Nekada robusan i “megalitski”, stećak
sada dobija formu vitkog kamenog uz-
glavlja koje je na početku zadržavalo sta- na osnovu profesije ili statusa umrle oso- je dosegla visok umjetnički nivo. Tu sva-
re simboličke forme sa sličnim reljefnim be. Ulemanske, begovske, aginske, esnaf- kako treba istaći posvećene tekstove na
tehnikama izrade, što je praksa koja se ske, vojne, derviške i druge oznake izra- građevinama, epigrafe/tarihe, gdje je do
zadržala jedno vrijeme. đivane su veoma realistično i s visokom izražaja dolazila mješavina tasdžijskog
Majstori kamenoresci teško su za- plastičnom vrijednošću, što je ovoj vrsti i kaligrafskog majstorstva. Epigrafika,
boravljali stare navike, pa tek duboko u zanatstva davalo izvanredne umjetničke kao reljefna obrada, urezivanje, gravi-
16. stoljeću možemo primijetiti konačno odlike. Nerijetko su ambicije bile visoke ranje, inkrustacija i općenito različitim
osamostaljenje u načinu i oblikovanju pa su izrađivani izuzetno monumentalni tehnikama izvedeno ispisivanje slovnih
islamskog nadgrobnog kamenog obilježja. nišani, poput onih u Glamoču, na meza- znakova, ili nekih drugih znakova ko-
Međutim, ono što je ostalo od nekadašnje ru Omer-age Bašića, dok se nekoliko izu- munikacije na tvrdim podlogama po-
umjetničke prakse jeste sklonost prema zetnih primjera nalazi i u gradu Livnu. put kamena, drveta, metala, ili drugom
skulptorskim formama koje su sada još trajnom materijalu, predstavlja najstariji
više dolazile do izražaja. Tu se prije sve- CIVILIZACIJSKI ZNAČAJ EPIGRAFIKE oblik ljudskog smislenog i materijalnog
ga misli na završetke kamenih bašluka u Međutim, ovo nije bila jedina vrsta izražavanja, pobuđujući kod svih rev-
obliku različitih kapa i turbana rađenih umjetnosti kamena u našoj zemlji koja nosnih proučavalaca historije posebnu

88 8/7/2022 STAV