Page 51 - STAV broj 310

poslao Draža Mihailović da formira čet- Čolakovićem. Čim smo ostali sami, upi-
nički štab za istočnu Bosnu. tao sam ga:
Sastanak je održan u komandi mjesta; – Šta misliš, je li ovo dobro?
sa četničke strane su prisustvovali Dangić, – Mislim da jeste – odgovorio mi je
Pero Đukanović i kapetan Sergije Miha- sigurnim glasom – jer narod očekuje ova-
ilović, koji je došao iz Srbije zajedno sa kav sporazum.
Dangićem. Ja, međutim, nijesam bio baš tako si-
Uzeo sam prvi riječ i iznio principe na guran. Nešto me je uznemiravalo; ali šta
kojima bi trebalo da bude zasnovana naša – to nijesam znao.”
saradnja, a koji su usvojeni na savjetova-
nju u Stolicama. Naglasio sam da se bor- SELJO
ba vodi protiv okupatora, ustaša i njihove Slobodan Princip Seljo (Hadžići, 1914.
Rodoljub države, a ne protiv Muslimana i Hrvata. – Foča, 1942.) organizator je ustanka i je-
Čolaković Dok sam izlagao principe na kojima dan od prvih proglašenih narodnih hero-
treba da počiva naš sporazum, Dangić me ja Jugoslavije. Njegov stric bio je Gavrilo
Privrednog savjeta i potpredsjednik je često prekidao. Izjavljivao je da prihva- Princip, s kojim je Jezdimir Dangić dije-
Saveznog izvršnog veća (SIV), član Iz- ta svaku tačku sporazuma koji sam pred- lio uvjerenja tokom njihovog zajedničkog
vršnog odbora SUBNOR-a Jugoslavije lagao. To me je iznenadilo jer sam očeki- djelovanja u “Mladoj Bosni” prije Prvog
i predsjednik Centralnog vijeća Saveza vao pregovaranje, natezanje. Naišao sam, svjetskog rata. U pripreme za ustanka Se-
sindikata Jugoslavije. Bio je član Savje- međutim, na sasvim drugačiju situaciju. ljo se uključuje još u junu 1941. godine,
ta narodne odbrane, član Savjeta fede- Četnici prihvataju naše prijedloge bez pri- a u julu imenovan je za člana Oblasnog
racije i član Izvršnog odbora Saveznog govora! Pitao sam se zašto to čine; da li je štaba za sarajevsku oblast. Učestvovao je
odbora SSRN Jugoslavije. Od novem- kod njih ipak preovladao patriotizam ili u formiranju Romanijskog partizanskog
bra 1945. do aprila 1969. godine biran se tu krije nešto drugo. odreda. Početkom februara 1942. godine
je za poslanika Savezne skupštine. Uz Neko je predložio da uputimo zajed- postavljen je za komandanta Operativnog
to je obavljao i najviše partijske duž- nički proglas narodima Bosne i Hercego- štaba NOP-a za Istočnu Bosnu. Uskoro
nosti. Narodnim herojem proglašen vine. Prihvatili smo prijedlog jednoglasno nakon toga razbolio se od tifusa. Umro je
je 1951. godine. Svojom memoarskom i ovlastili Čolakovića i Dangića da napišu u okolici Foče u aprilu 1942. godine. Sa-
knjigom Revolucija koja teče, koja je bila koncept proglasa. Tekst je bio odličan, pot- hranjen je poslije rata u Spomen-parku
prva memoarska knjiga jednog tako vi- puno na našoj liniji. Prihvaćen je takođe Vraca u Sarajevu.
soko rangiranog državnog i partijskog jednoglasno. Sve me je to zaista iznenadi-
rukovodioca, Tempo je izazvao različite lo. Osjećao sam potrebu da razgovaram sa ROČKO
kontroverze iznoseći i neke detalje koje Rodoljub Čolaković (Bijeljina, 1900. –
je dotadašnja historiografija prešućivala. Beograd, 1983.) revolucionar je i književnik,
To je označilo i njegovo udaljavanje iz učesnik Španskog građanskog rata, jedan
društvenog i političkog života Jugosla- od organizatora oružanog ustanka 1941.
vije. U ovoj knjizi zabilježio je i sastanak godine i narodni heroj. U septembru 1941.
s četnicima koji je prethodio potpisiva- Slobodan godine bio je postavljen za političkog ko-
nju dokumenta o saradnji i proglasa 1. Princip mesara Glavnog štaba NOP odreda Bosne
oktobra 1941. godine: Seljo i Hercegovine. Osim što je sudjelovao u
“Čolaković, Princip i ja sastali smo se organizaciji oružane borbe, Čolaković
u Drinjači sa majorom Jezdimirom Dangi- je radio i na organiziranju “revolucio-
ćem; on je došao u istočnu Bosnu tek po- narne narodne vlasti”. Bio je vijećnik
što su ustanici oslobodili i njegovo rodno AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a, gdje se ponov-
mjesto – Bratunac. Na tom terenu ustanak no susreo s Perom Đukanovićem, jednim
je počeo akcijama partizana na Romaniji, u od potpisnika saradnje četnika i partizana,
Sekovićima i Vlasenici. Ali, kako nije bilo samo što Đukanović više nije bio četnički
komunista na području Srebrenice, Dri- vojvoda već istaknuti partizan. Čolaković
njače, Bratunca i Han Pijeska, organizatori je bio i prvi urednik Oslobođenja. Poslije
ustanka bili su pojedini ugledniji seljaci. rata je obavljao različite visoke funkcije u
U rejonu Han Pijeska se pojavio Aćim novoj državi. Između ostalog, bio je prvi
Babić, privatni preduzimač u eksploata- predsjednik Vlade Narodne Republike
ciji šumskog bogatstva, a u rejonu Dri- Bosne i Hercegovine, ministar prosvjete
njače se istakao Pero Đukanović, seljak i u Vladi FNRJ i potpredsjednik Saveznog
nosilac Karađorđeve zvijezde. Tako je ta izvršnog vijeća. Objavio je veći broj knjiga,
teritorija došla pod vlast ljudi koji nijesu a njegovi Zapisi iz oslobodilačkog rata dugo
priznavali komandu partizanskih štabova. su vremena predstavljali važno historij-
Na tu teritoriju je došao Dangić; njega je sko-propagandno štivo. n

(Glavni izvori: Svetozar Vukmanović Tempo, Revolucija koja teče, Komunist, Beograd 1971; Vladimir Dedijer i Antun Miletić,
Genocid nad Muslimanima 1941–1945: Zbornik dokumenata i svjedočenja, Svjetlost, Sarajevo, 1990; Smail Čekić, Genocid nad Bošnja-
cima, MAG, Sarajevo, 1996; Balcanica, XXV-1, Beograd 1994, str. 345-355, Amir Obhođaš, Vojne operacije u Istočnoj Bosni tijekom
zime 1941.-1942., doktorski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2017; Vladimir Šumanović, Ključni vojno-po-
litički događaji u Istočnoj Bosni 1942, doktorski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2019)

STAV 11/2/2021 51