Page 74 - STAV broj 324

DRUŠTVO

Bosne kao aksiomu, nečemu što se ne pre-
ispituje, te učitavanje hrvatskog identiteta
srednjovjekovnoj bosanskoj državi i druš-
tvu. Prva knjiga objavljena je 1907. godine.
Riječ je o djelu Hrvatska Bosna s podnaslo-
vom Mi i “oni tamo” anonimnog autora.
Potraga za autorstvom ovog, iz današnjeg
ugla gledano, fašistoidnog spisa dovela je
do zaključka da je njegov autor ni manje
ni više nego glasoviti Ćiro Truhelka! U
svome autobiografskom djelu Uspomene
jednog pionira Truhelka piše:
“U toj općoj politikantskoj psihozi ni-
sam mogao ni ja ostati ravnodušan, te sam
napisao i u Hrvatskom Dnevniku niz članaka,
u kojim sam dokazivao, da je glavno vrelo
antagonizma u tome, što su Srbi etnički
tuđi rasni elemenat, koji po geopolitičkom
svom položaju pripadaju različitim kultur-
nim područjima, te nikada nisu imali za-
jedničke povijesti, vjere i kulturnog života, Ferdo Šišić Vjekoslav Klaić
a ta borba, koja se vodi pred našim očima,
jest borba vlaških došljaka protiv autohto- Izjednačavanjem bosanskog narodnog govora s hrvatskim
nog žiteljstva Bosne, koje je oduvijek bilo
samo hrvatsko. Ti su članci štampani, da- jezikom, a potom govornika hrvatskog jezika s hrvatskim
kako anonimno, i kao posebna brošura pod narodom, Klaić je ispisao knjigu koja je predstavljala naučno
naslovom Hrvatska Bosna, a učinak im je
bio taj, da je ‘onima tamo’ upravo stao dah uporište teritorijalnih pretenzija velikohrvatske politike kroz
od nemoćnog gnjeva. Svoju su žuč sasuli cijelo prošlo stoljeće, od pravaškog pokreta, preko ustaške
na nepoznatog pisca, ali uza sve nastojanje
da ga pronađu, nije im uspjelo”, piše Tru- Nezavisne Države Hrvatske i Agresije na Bosnu i Hercegovinu
helka. On ne samo da potvrđuje autorstvo krajem prošlog stoljeća, pa sve do priče o trećem entitetu i
nad ovim skandaloznim pamfletom već i
tada – 1942. godine, kada je pisao Dnevnik ekskluzivnim hrvatskim prostorima.
– brani stavove koje je iznio 1907. godine.
Odmah na početku Hrvatske Bosne ono predstavlja vezu, koja u vidu držav- onaj put do monarhije i u srce Evrope,
Truhelka ustanovljuje neraskidivu vezu nopravnom daje našem kralju pravo, da koji kud god iz Bosne kreneš vodi samo
Hrvatske i hrvatstva sa srednjovjekov- se u Bosni osjeća vladarom, a ne mandata- preko Hrvatske. Hrvatstvo će time izno-
nom Bosnom, ističući Bosansko kraljev- rom: jednom riječju: samo Hrvatstvo, bilo sa uskrisiti, jer: tvrgdja veza no čelična je
stvo kao hrvatsku državu: “Cijelim nizom ono Krstove ili Islamske vjere, predstavlja veza krvi!”, piše Truhelka.
uvjeta geografske, etnografske i historičke onaj elemenat, koji je zvan, da zajazni onaj Naravno, i Truhelka poput Klaića in-
situacije Bosne jasno je obilježen politički jaz, što postoji izmegju Evrope i Balkana”, sistira na imenovanju jezika Bosne hrvat-
položaj njen prema monarhiji, a još jasnije piše Truhelka. skim jezikom. Propaganda koja je vođena
političko znamenovanje Hrvatske u Bosni. u tom smjeru, od dobro organizirane ma-
Ono predstavlja kulturalnu vezu izmegju JEZIČKO PITANJE šinerije čiji je dio bio i Hrvatski Dnevnik,
Evrope i istoka, vezu izmegju monarhije i U nastavku Truhelka ističe da njegovo dodatno osvjetljava političke procese koji
Bosne, koja je za najtežih historičkih ka- pisanje nije tek u svrhu opisivanja “naučne su se lomili oko jezičkog pitanja u Bosni i
tastrofa možda popustila, ali se nikad nije istine”, nego je to program po kojem valja Hercegovini. U istoj godini u kojoj je iz-
prekinula. Ono predstavlja etničku vezu raditi: “Taj osjećaj u svakome od nas tinja i data brošura Hrvatska Bosna, s tekstovima
izmegju onog teritorija, na kom je hrvat- živi, on nam jasno ustanovljuje našu zadaću pisanim neposredno prije izdavanja knjige,
sko pleme zasnovalo svoju prvu i ako još u tijeku historičkog i kulturnog razvitka: ukinut je bosanski jezik.
malenu državu sa današnjom Hrvatskom; zbližiti prije svega Bosnu Hrvatskoj, utrti Istina, tome je doprinijela politička
drama oko agrarnog pitanja i činjenica da
Za činjenicu da se odrednica Hrvat ne pojavljuje u vrletima su katolički zastupnici bili voljni glasati u
korist muslimanima kad je riječ o agrarnom
Bosne, niti u literaturi o njoj, Klaić ima nevjerovatno pitanju, a zauzvrat su muslimani glasali u
objašnjenje: “Žitelji Bosne i Hercegovine, izuzev nešto malo korist hrvatskog jezika naspram, također,
jake propagande koju su vodile vođe srp-
drugih plemena, sami su Hrvati. Ovo se ime doduše malo čuje, skog nacionalnog pokreta da se jezik ime-
jer je narodna sviest u narodu zamrla, pa se više spominju ili nuje srpskim.
“Za jedine ‘Bosance’ tog vremena pitanje
pokrajinska (Bošnjak, Hercegovac) ili vjerska imena (Turčin, otkupa kmetova i zemlje bilo je daleko važ-
Srbin, Latin); nu jezik narodni, taj jedini biljeg narodnosti, nije nego pitanje definiranja jezičke politike,
koju olako prepuštaju Hrvatima i Srbima.
pokazuje i svjedoči, da je taj narod hrvatskoga poriekla.” Krajnje neoprezno, ujediniće se s Hrvatima

74 21/5/2021 STAV