Page 72 - STAV broj 324
P. 72

DRUŠTVO



          Bosna kao ekskluzivni hrvatski prostor

          ĆIRO TRUHELKA I




          STOGODIŠNJI SAN





          O HERCEG-BOSNI






                                            U Truhelkinom pamfletu čitamo srbofobične dijelove koji svojim stilom
                                            i retorikom neodoljivo podsjećaju na Hitlerov Mein Kampf. Truhelka
                                            donosi i statistike o boji očiju konfesija u Bosni i Hercegovini, pitajući
          Piše: Hamza RIDŽAL                mogu li se, na temelju tih rezultata, pravoslavci u Bosni tretirati
              hamza@stav.ba
                                            kao čistokrvna južnoslavenska braća. On ne staje na tome pa se,

                                            baš kao i Hitler, bavi pitanjem oblika lobanje i širine grudnog koša,
                                            donoseći podatke o “pojmljivo probranim, tjelesno najrazvijenijim
                                            ljudskim materijalima” iz reda katolika, muslimana i pravoslavaca.

                uđenje nacionalnih ideja u 19.
                stoljeću s onu stranu Save znat-
                no je utjecalo na historiju Bosne
         Bi Hercegovine. Izjednačavanjem
          religijskog i nacionalnog identiteta pra-
          vaške silnice koje su krajem 19. stoljeća
          oblikovale hrvatski nacionalni identitet
          prepoznale su prvo Hrvate i u bosanskim
          katolicima, da bi uskoro i o muslimanima
          u Bosni i Hercegovini – uprkos činjenici
          da su se bosanski muslimani i katolici na-
          zivali Bošnjacima – počeli širiti sličnu pro-
          pagandu. U svrhe te propagande upregnut
          je ideološki aparat koji su sačinjavali pisci,
          naučnici i mediji.
            Trebao je dokazati da je Bosna i Her-
          cegovina, ustvari, stara hrvatska država
          (sic!), a njen narod Hrvati. U tu svrhu
          angažirani su brojni prominentni inte-
          lektualci. Među prvim naučnicima koji su
          ozbiljno pristupili zadatku pohrvaćivanja
          Bosne i Hercegovine ističe se ime Vjeko-
          slava Klaića. Od njegovih stavova vezanih
          za taj segment njegove pisane ostavštine
          ogradila se njegova unuka i historičarka
          Nada Klaić.
            Vjekoslav Klaić objavio je 1878. godine
          u Zagrebu, u izdanju “Matice Hrvatske”,
          u godini kada je Bosna i Hercegovina po-
          vjerena na upravu Austro-Ugarskoj, knjigu
          Bosna: Podatci o zemljopisu i poviesti Bosne
          i Hercegovine. Već u drugoj rečenici pred-
          govora autor jasno ističe smjer u kojem će   Ćiro Truhelka



         72  21/5/2021 STAV
   67   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77