Page 49 - STAV broj 293

ističući da je “demokratija zaštita manjine”, zadovoljni njome. I obrnuto: i najbolja vlast demokratiju, da što veći broj ljudi ima
isto kao što je “pravo zaštita slabijeg”. Da- će se iskvariti ako nije smjenjiva, jer nema utjecaj na društvena i politička zbivanja i
kle, kako god pravo treba štititi slabije, tako motivacije da ostane dobra”. procese. Zato je pominjao stav francuskog
demokratija treba štititi manjinu. Iako je uočavao ograničenja višepartij- revolucionara Saint-Justa da je u “Konven-
ske demokratije u zemljama Zapada, zala- tu u polemici sa pristalicama posrednih
VIŠEPARTIJSKA DEMOKRATIJA, gao se za takvu demokratiju u kojoj su se izbora izjavio: ‘Onaj ko nije izabran ne-
SLOBODA I SMJENJIVOST VLASTI kroz historiju udomaćili pojmovi desnica i posredno od strane naroda ne predstavlja
Bio je mišljenja da svaka vlast treba biti ljevica. Objasnio je porijeklo tih pojmova, ga’”. U istom smislu dao je za pravo onima
smjenjiva, pa je ukazao da “Britanci vjeruju ukazujući na činjenice da je “vezano za koji su posredne izbore nazivali “demokra-
da treba pravovremeno mijenjati ne samo debate oko ustava u francuskoj skupštini tijom bez naroda”.
neuspješnu nego i uspješnu vladu – jer će 1789”, jer su tada “zagovornici velikih ovla- Odnos manjine i većine u politici Izetbe-
ili postati neefikasna, ili će se osiliti. Ne štenja kralja sjedili desno od predsjednika, gović je smatrao važnim pitanjem demo-
valja ni jedna vlada koja se usjedi – tako dok su zagovornici većih ovlaštenja parla- kratije, u kojoj je bitno kakva je i većina i
misle Britanci”. U tom smislu, Izetbegovi- menta i ograničenja kraljeve vlasti sjedili manjina, pa je o tome uvažavao mišljenje
ću je bio zanimljiv stav britansko-američ- lijevo”, te da je ta podjela “kasnije zadobi- španskog filozofa i esejiste Ortega Y Gas-
kog filozofa i književnika Thomasa Painea la opće značenje, s tim da su lijevi bili oni seta (1883–1955) da “manjina vodećih u
(1737–1809): “Vlada, čak i kad je najbolja, koji traže promjene, a desni status quo”, uz jednom narodu ne smije da bude ni pre-
samo je nužno zlo, kad je pak loša – nesnosno napomenu da, pored navedenog, “podjela malena ni prevelika” jer, ako je “prema-
zlo.” Pomenuo je da je parlament u Engle- lijevi-desni ima više značenja”. lena, ona je nemoćna da usmjeri većinu u
skoj “ograničio vlast monarha, ali monar- Objasnio je da su zablude vrlo štetna željenom pravcu”, a, ako je “prevelika, ona
hiju nije ukinuo”, za razliku od francuskog pojava koja od individualnih prelazi po- se izdijeli i počne da se bavi sama sobom,
parlamenta, koji je “vjerovao da se mogao nekad i ponegdje u zabludu društva, pa se iscrpljujući se u međusobnim rivalstvima
osigurati protiv monarhije samo uništivši ne razlikuje “mašta od stvarnosti, istina od i sukobima”. To je mišljenje Izetbegović
je”, te da se u toj razlici Engleza i Francu- priče, san i java, prošlost i sadašnjost”, ali da smatrao relevantnim jer je Gasseta bio s
za “radi o dva različita duha”. takve zablude mogu biti “plemenite vrste” iskustvom Španije pod utjecajima ideja i
Dopao mu se stav austrijsko-britanskog kao što su bile zablude Don Kihota, glav- monarhizma i republikanizma i diktature.
filozofa Karla Poppera (Sir Karl Raimu- nog lika u romanu iz 17. stoljeća španskog
nd Popper, 1902–1994.) da postoje “samo autora Miguela de Cervantesa Saavedre. NAROD NIJE “MASA”
dva oblika države: onaj u kome je moguće Totalitarni režimi ne trpe demokratske U političkoj komunikaciji često se ko-
smijeniti vladu glasanjem i onaj u kome to institucije. Kad dođu na vlast, ako postoje riste riječi narod i narodna masa, ali je u tim
nije mogućno”. Izetbegović je bio mišlje- takve institucije, oni ih ignoriraju. O tome pojmovima Izetbegović uočavao suštinske i
nja da je taj Popperov stav o smjenjivosti je Izetbegović naveo primjer kako su naci- duboke razlike. Objasnio je da se narod “de-
najvažniji kriterij za ocjenu “da li je neki sti dolaskom na vlast 1933. godine, rušeći gradira” ako se naziva masom jer je narodna
sistem demokratski ili nije”, jer “tamo gdje Vajmarsku republiku nastalu nakon Prvog masa ono što ostane ako se narodu oduzme
je vlast konstituirana da je smjenjivost te- svjetskog rata 1918, govorili da je “vajmar- “svijest” da je “masa ljudi bez ideala (...),
oretski i praktički onemogućena, riječ je o ski parlament obična brbljaonica (‘parla- bez svijesti o nečem višem i zajedničkom,
diktaturi i tiraniji”, zaključujući da je “pi- ment-brbljaonica’), a diskusije u njemu često i bez zajedničkog imena”, a da “na-
tanje smjenjivosti važnije od pitanja ko isprazne brbljarije”. rod ima ideale”. Slično je komentirao riječi
vlada, desnica, ljevica, radnici, kapitalisti U polemici o posrednoj i neposred- provincijalac i malograđanin. Smatrao je da
itd., čime se često zamajavamo”, a da je sva- noj demokratiji, odnosno o pristalicama je te riječi pogrešno tretirati kao “geograf-
ka vlada “koju je moguće smijeniti veoma “posrednih izbora” i njihovim protivnici- ske pojmove” jer su izraz “stanja duha”, a
motivirana da se ponaša tako da ljudi budu ma, Izetbegović se zalagao za neposrednu ne geografije. n

Adresa: tel: +387 33 777 030
Butmirska cesta bb, fax: +387 33 777 031
71210 Ilidža mail: info@velbos.ba
www.velbos.ba
VAŠ PARTNER U GRADNJI
VAŠ PARTNER U GRADNJI

STAV 15/10/2020 49