Page 44 - STAV broj 293

95 GODINA OD ROĐENJA ALIJE IZETBEGOVIĆA

Demokratija i sloboda u mišljenju Alije Izetbegovića
prema knjizi “Moj bijeg u slobodu”

DAJTE NAM ŠTO VIŠE

SLOBODA I NE BRINITE

ZA NAŠE ZDRAVLJE

Izetbegović je smatrao da se “bolesno društvo ne može izliječiti šutnjom” i da treba ukazivati da bolest
postoji, posebno ako totalitarna vlast ne želi čuti da je upravo ona uzrok društvenih bolesti. Bitno je njegovo
mišljenje da je “probni kamen jednog društva njegov odnos prema protivnicima (neistomišljenicima),
a zatim prema bolesnima, nemoćnima, starima”, a da “tamo gdje humanizma uopće nema, u utopiji,
ove kategorije su osuđene na uništenje. Možda ne izričito, ali to se podrazumijeva. Njih tamo nema”

Piše: Fikret MUSLIMOVIĆ

DEMOKRATIZACIJA I DEMOKRATIJA demokratiji sa životnom praksom. Na jed- za antidemokratske ciljeve. Pod demokra-
Ako u širokom spektru pitanja i tema o noj strani uočavao je težnje vrijednostima tijom je smatrao već ostvareno stanje, pa je
kojima je Izetbegović ostavio tragove svoje demokratije, a na drugoj odstupanja od tih o tome metaforički napisao: “Neću demo-
mislilačke i državničke pažnje postoje ona vrijednosti. Smatrao je da je Evropa “ko- kratizaciju, hoću demokratiju.”
koja su bila centralna, onda su to demokratija lijevka i učiteljica demokratije”, ali da je
i sloboda, što su bili njegovi najveći ideali. “istovremeno pokazala vanrednu ‘sposob- INDIVIDUALNOST, JEDNAKOST I
Poznavatelji Izetbegovićevog mišljenja, po- nost’ za diktature i totalitarne ideje”. O svim RAZLIKOVANJE MEĐU LJUDIMA
našanja, političkog i državničkog djelovanja pitanjima koja je razmatrao, pa i o tome, Bio je mišljenja da demokratija i slo-
vjerovatno bi se složili da su njegove preo- imao je u vidu činjenice kako o Evropi kao boda trebaju biti ambijent potvrđivanja
kupacije o demokratiji i slobodi bile izraz “kolijevki i učiteljici demokratije”, tako i o čovjekove individualnosti jer “pretjerano
razumijevanja da su kroz historiju milijarde Evropi sklonoj diktaturi i totalitarnim ide- naglašavanje društvenog karaktera čovje-
i milijarde ljudi na svijetu patile i da dalje jama. Cijenio je da društva na Istoku, pa i ka, njega kao društvenog bića, vodi negaciji
pate upravo zbog nedostatka demokratije muslimanska, po pitanju kritičkog mišljenja individualnosti, a odatle dehumanizaciji”,
i slobode u svojim državama i društvima. kao vrijednosti demokratije, bitno zaostaju te da se “prava priprema čovjeka za život
Izetbegovićeva lična izloženost patnjama u za Zapadom, jer, “za razliku od Zapada”, u društvu vodi razvijanjem njegove indi-
zatvorima bila je samo dodatna, ali bitna u pogledu kritičkog mišljenja, “Istok nije vidualnosti”, a ne obratno, da se razvijanje
okolnost da se na visokom akademskom ni- prošao ovu školu i to je izvor mnogih nje- njegove društvenosti smatra putem za do-
vou zalaže za ideale demokratije i slobode. govih slabosti”. stizanje njegove individualnosti. Ukazivao
Cjelovita predstava o dubini, širini i in- Kao i slobodu, Izetbegović je iz raznih je da “ne postoji bezlični, kolektivni huma-
tenzitetu Izetbegovićevog kozmopolitskog uglova objašnjavao demokratiju, ne samo nizam, niti bezlična, kolektivna sloboda”
i domoljubnog, demokratskog i slobodar- u onim stranama kakva treba da bude već jer su “svaki humanizam i svaka sloboda,
skog mišljenja i djelovanja može se dobiti je analizirao društvena stanja odbacivanja prije svega sloboda i humanizam slobod-
tek analizom sadržaja svih njegovih autor- njenih vrijednosti i principa. Smatrao je da nog pojedinca, slobodne ličnosti”.
skih djela, govora, intervjua i objavljenih je za demokratiju važna stabilnost društva i U zalaganju za afirmaciju čovjekove
članaka. Međutim, analiza takvih sadržaja države, da se “demokratija i stabilnost uza- individualnosti u uvjetima demokratije i
u Izetbegovićevoj knjizi Moj bijeg u slobodu jamno uslovljavaju” jer je demokratija po- slobode isticao je da “čovjek ne može biti
kod čitalaca može oblikovati solidnu pred- trebna “radi stabilnosti”, a da je stabilnost sredstvo” i da je “svaka upotreba čovjeka”
stavu o dubini i širini njegovih razmatranja potrebna “radi demokratije”. ustvari “zloupotreba”. Individualnost po-
o demokratiji i slobodi. Izetbegović je suštinski razlikovao poj- drazumijeva konkretnog čovjeka, a ne čo-
Ideološki i politički, Izetbegović se move “demokratizacija” i “demokratija”. vjeka uopće, pa je svoje mišljenje o tome
identificirao s demokratskim vrijednosti- Pod demokratizacijom je shvatao proces, ilustrirao Hegelovim da je “individuum
ma Evrope. Uspoređivao proklamacije o težnju, zalaganje koje je moglo biti i paravan ono što postoji, a ne čovjek uopće, jer taj

44 15/10/2020 STAV