Page 34 - STAV broj 299

25. NOVEMBAR – DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

prema novim zadaćama epohe u kojoj BiH, ali to programsko uveliko se i u Evropskoj uniji dijeli mnoge fanatizme i
bivstvujemo. Ostaju, naravno, kada je njenim praksama kompromitira kroz fantazme, poput ratobornog nacionalizma,
riječ o tradiciji komunističke ljevice na djelovanje rukovodstava: mnogi ljudi malignog ksenofobizma, kolektivističkog
prostorima ex-Jugoslavije, da žive neke, iz vrhova ove partije, kojoj i sam pripa- populizma, koji začarava i zaluđuje naci-
po mom mišljenju, transhistorijske, uni- dam, i na što sam s kritičkog stanovišta onske mase, opsesije kultom vođe, opsesije
verzalne, kosmopolitski vrijedne ideje: permanentno godinama upozoravao, ne demagogijom koja ponižava građanstvo i
mislim, prije svega, na etiku bratstva i pokazuju nikakav ideološki identitet jer slično. Ono specifično naše desnice jeste
jednakosti te posebno na ideju auto-no- su zarobljeni u goli pragmatizam, reduci- njeno figuriranje u formi “troglave etnokra-
mosa ili ideju samoupravljanja – smatram rali su svoje rijetke javne angažmane na tije”, fiksirane samo na jedno – a to je ono
tu ideju neuništivom i epohalnom. Ideje reakcije, za koje mogu reći da su reakcije za nas najopasnije, na nasilnu teritorijali-
i htijenja radnika, građana i naroda da od “danas do sutra”, a borba za ozbiljenje zaciju nacionalnih egzistencija i njihovo
uživaju u autonomiji ili da sami sobom onog vizionarskog u socijaldemokratskoj pretvaranje u autistično getoizirani način
upravljaju pripadaju vrijednostima koje partiji do kraja je marginalizirana. Boriti bivstvovanja. Zamislimo: može se toj et-
će dolazeća epoha prihvatiti kao jedan se isključivo za “poziciju” u unutarpar- nokratiji ponuditi najsavršeniji ustavni
od za buduće ljudstvo spasonosnih idea- tijskim izborima i boriti se primarno za poredak, ali će, na koncu, njeni pseudo-
la. Uostalom, nije ideja radničkog samo- poziciju na izbornim listama, biti preo- lideri upitati – sve je to uredu, no gdje su
upravljanja bezvrijedna ni u savremenoj kupiran korištenjem mandata u partiji ili naši etnički prostori i gdje su granice na-
Evropi, samo što se ona u njoj ozbiljuje institucijama vlasti za ostvarenje ličnih šeg naciona. Svaki koncept prodemokrat-
u obliku onoga što se nazivalo radničko interesa i profita – sve je to nespojivo sa skog ustavnog poretka pada pred njiho-
suodlučivanje, industrijska participacija, socijaldemokratskom partijom koja, po vom malignom opsesijom ekskluzivnim
ekonomska demokratija ili simbiotička mome mišljenju, a o tome u njenim or- etnoprostorima. Ne vidim u bliskoj bu-
djelatnost rada, kapitala, sindikata i vla- ganima neprestano govorim, treba biti dućnosti mogućnost da se takve opsesije
da u oblikovanju javnih politika. Samo “identitetska” a ne uskoideološka ili pr- amortiziraju i na kraju adaktira zlotvorni
je, dakle, fundamentalistički antikomu- venstveno utilitarna ili jednokratno pra- anahronizam. Tako gledište imam i utoliko
nizam mogao s prezirom odbaciti rad- gmatička partija interesa, klanova, kli- što, kao što vidimo, politike beogradskog
ničko samoupravljanje i samoupravlja- ka, povremenih grupnih aktova i slično. i zagrebačkog režima, i to bez obzira koje
nje građanstva. Znam, ipak, da barem na terenu, unutar ih partije profiliraju, ne pomišljaju ni sada
partijskog članstva, postoje brojni ljudi ni u sagledivoj budućnosti da odustanu od
STAV: Može li se ovdašnja ljevica, u ovom koji su ostali vjerni socijaldemokratiji svog patronatskog odnosa nad Bosnom i
vremenu, po svome djelovanju svrstati kao partiji najamnog rada i svi oni koji Hercegovinom i definitivno našu državu
u evropsku ljevicu? su na bilo koji način ekskomunicirani iz izbace uz svojih megalomanskih državnih
ZGODIĆ: U našem kontekstu figurira pristupa javnom dobru te ljudskim i gra- aspiracija – Bosna i Hercegovina će, po
frustrirajuća konfuzija oko prisvajanja đanskim pravima i slobodama. svemu sudeći, zadugo biti bolna i neizba-
onog ljevičarskog. No, ne vidim u par- civa kost u grlu neovelikodržavnih apetita.
tijama, koje se retorički deklariraju kao STAV: S druge strane, gdje je tu naša
lijeve partije, ništa zbiljski lijevo u njiho- desnica? Kako nju smjestiti u odnosu STAV: Kako tumačite to da se u Bošnjaka
vom političkom identitetu i političkom na konzervativne ili slične stranke u da- nije razvio ekstremni desničarski pokret?
ponašanju. Sa stanovišta formalno-pro- našnjoj Evropi? ZGODIĆ: Fenomen o kojem govorite
gramskih obilježja, najbliža lijevoj parti- ZGODIĆ: Nema teškoća u njenom si- zagonetan je i ohrabrujući. Pitao sam se
ji svakako je Socijaldemokratska partija tuiranju: ona s rastućom neodesnicom u svojevremeno, naprimjer, zašto se među

34 26/11/2020 STAV