Page 35 - STAV broj 299
P. 35
frustracije i reducira sublimirana nezado- praznik koji obilježavamo kao Dan dr-
voljstva kod ljudi te otuda smatram da je žavnosti dok dan potpisivanja Dejton-
oslobađanje “politeizma vjernosti” i kod skog sporazuma nije postao državnim
Bošnjaka i kod drugih naroda u Bosni i praznikom.
Hercegovini važna pretpostavka margi- ZGODIĆ: Ono što mi na izvjestan način
nalizacije ekstremističkih pozicija u sferi smeta u našim službenim obilježavanji-
javnih politika. Možda tu djeluje još je- ma ZAVNOBiH-a jeste uvid u karakter
dan faktor. Kada sam svojevremeno, po- govora o tom epohalnom događaju u no-
slije rata, čitao knjigu Alije Izetbegovića vijoj bosanskoj historiji. Šta sam, zapra-
Islam između istoka i zapada, zapazio sam vo, zapazio u tim govorima: državni, pa
da on u posljednjim poglavljima te knjige, i partijski funkcioneri, iskazujući puni
još sedamdesetih godina prošlog stoljeća, respekt prema ZAVNOBiH-u i njegovim
smatra da se budućnost Evrope nalazi na političkim odlukama, istodobno govore
srednjem putu koji, po njegovom mišlje- o ZAVNOBiH-u kao o događaju bez “su-
nju, ozbiljuje evropska socijaldemokratija bjekta”, kao da se on zbio sam od sebe, bez
a ne bilo koji lijevi ili desni ekstremizam. konkretnih ljudi koji su ga kreirali, kao da
Možda, dakle, ta tradicija afiniteta prema je produkt nekog bezličnog ili nadindivi-
umjerenim ili srednjim političkim putevi- dualnog aktera koji nema ni lika, ni ime-
ma ima, vjerovatno nesvjesno, jer ne vjeru- na. Objašnjavam taj govor bez “subjekta”
jem da oni uopće čitaju političke tekstove kao izraz još živih i snažnih predrasuda
Alije Izetbegovića, utjecaja i na sadašnje prema tradiciji komunističke ljevice na
generacije bošnjačkih političara. našim prostorima i njenoj, svakako pre-
sudnoj, ulozi u pokretanju, osmišljavanju
STAV: Kakva je razlika između principa i ozbiljenju protufašističke borbe i obno-
ZAVNOBiH-a koji kaže da je Bosna i mu- vi historijskog, geografskog, političkog i
Bošnjacima, uz političke koncepte “velike slimanska, i srpska, i hrvatska, dakle, da državno-pravnog individualiteta Bosne i
Srbije i velike Hrvatske”, nije javio i kon- je ona zemlja triju naroda, i dejtonskog Hercegovine. Zaključit ću, ne može se s
cept velike Bosne: to bi bio koncept koji bi principa o konstitutivnim narodima? reputacijom govoriti o ZAVNOBiH-u a
zahtijevao obnovu Bosne u njenim neka- ZGODIĆ: Razlika je apsolutno antipod- da se pritom s falsifikatorskim manirom
dašnjim srednjovjekovnim granicama, a na. Jesu zapravo ta dva koncepta Bosne prešutkuje, skriva ili ignorira “subjekt”
to su granice koje počinju s Novigradom dijametralna. Da napravim jednu digre- njegovog sazivanja i njegovih odluka. A
iznad Zadra i završavaju kod Herceg No- siju. Nikada do posljednjeg rata u histo- taj subjekt, uz brojne antifašiste, činili su
vog. Govorim, naravno, o jednoj fantaz- riji Bosne i Hercegovine ni srpske ni hr- svakako bosanskohercegovački i jugosla-
magorijskoj predstavi, koja bi pripadala vatske politike nisu zatražile unutarnja venski pripadnici Komunističke partije.
ekstremnim politikama o kojima govori- teritorijalna razgraničenja – nisu, dakle,
te. Partijska pluralizacija, na žalost onih nikada tražile nasilno teritorijalno raz- STAV: Može li Bosna i Hercegovina biti
koji neprestano plediraju za apsolutno graničenje i stvaranje etnonacionalnih građanska a da ne bude unitarna?
bošnjačko jedinstvo i apsolutnu homoge- državica na tlu Bosne i Hercegovine, jer ZGODIĆ: Svojevremeno sam u jednom
nost unutar bošnjačke politike, već duže su te politike htjele cijelu Bosnu i Her- intervjuu izjavio da Bosna i Hercegovina
vremena ukorijenjena je kod Bošnjaka, cegovinu da priključe velikoj Srbiji i ve- treba biti unitarna država. Redakcija je od-
što smatram nečim sasvim zdravim za likoj Hrvatskoj. Valjda je i danas sasvim lučila da to bude i naslov teksta intervjua.
njihovu nacionalnu egzistenciju. Upra- jasno da vizija Bosne koju je ustanovio On je izazvao pometnju i među mojim
vo ta pluralizacija i konkurencija između ZAVNOBiH jeste apsolutna suprotnost prijateljima u rukovodstvu SDP-a BiH.
različitih što mononacionalnih što mul- dejtonskom ustavu, koji je faktički pri- Morao sam ih podučavati o razlici izme-
tinacionalnih partija, kojima pripadaju i hvatio, sankcionirao i ozbiljio protubo- đu pojmova unitarno i unitarističko. Tada
Bošnjaci, po mom mišljenju, prevenirale sanske nacionalizme i njihove etnoteri- sam im govorio, kad kažem da Bosna i
su, sa slobodom koju donose, uobličavanje torijalne zahtjeve. Hercegovina treba biti unitarna država,
radikalno ekstremnih političkih opcija. to znači da na njenom tlu ili njenoj teri-
Uz to, treba imati u vidu da stvarni a ne STAV: Za utjehu, dan kada je održano toriji može postojati samo jedna država
figurativni pluralizam relaksira potisnute Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a ostao je a ne dvije ili tri pseudodržavice. A kad
kažem da unitarna država ne treba da
bude unitaristička, onda to znači da ona
treba biti složena država, koju oblikuju
Mnogi ljudi iz vrhova Socijaldemokratska partija BiH, transnacionalne regije a ne monoetničke
kojoj i sam pripadam, a na što sam s kritičkog stanovišta i nasiljem uspostavljene regionalne obla-
sti ili zajednice. S takvom vizijom naše
permanentno godinama upozoravao, ne pokazuju države u brojnim sam tekstovima osmi-
nikakav ideološki identitet jer su zarobljeni u goli šljavao i branio koncept Bosne i Herce-
govine kao građanske države, a to sam
pragmatizam, reducirali su svoje rijetke javne angažmane učinio posebno u dvije knjige: Građan-
na reakcije, za koje mogu reći da su reakcije od “danas ska Bosna, publicirana još 1996. godine,
i Ideja bosanske nacije i druge teme, koja je
do sutra”, a borba za ozbiljenje onog vizionarskog u objavljena desetak godina poslije. Zna-
jući da bauk građanske Bosne kruži na-
socijaldemokratskoj partiji do kraja je marginalizirana šim prostorima, kao što je nekada bauk
STAV 26/11/2020 35