Page 35 - STAV broj 299
P. 35

frustracije i reducira sublimirana nezado-  praznik koji obilježavamo kao Dan dr-
                                            voljstva kod ljudi te otuda smatram da je   žavnosti dok dan potpisivanja Dejton-
                                            oslobađanje “politeizma vjernosti” i kod   skog sporazuma nije postao državnim
                                            Bošnjaka i kod drugih naroda u Bosni i   praznikom.
                                            Hercegovini važna pretpostavka margi-  ZGODIĆ: Ono što mi na izvjestan način
                                            nalizacije ekstremističkih pozicija u sferi   smeta u našim službenim obilježavanji-
                                            javnih politika. Možda tu djeluje još je-  ma ZAVNOBiH-a jeste uvid u karakter
                                            dan faktor. Kada sam svojevremeno, po-  govora o tom epohalnom događaju u no-
                                            slije rata, čitao knjigu Alije Izetbegovića   vijoj bosanskoj historiji. Šta sam, zapra-
                                            Islam između istoka i zapada, zapazio sam   vo, zapazio u tim govorima: državni, pa
                                            da on u posljednjim poglavljima te knjige,   i partijski funkcioneri, iskazujući puni
                                            još sedamdesetih godina prošlog stoljeća,   respekt prema ZAVNOBiH-u i njegovim
                                            smatra da se budućnost Evrope nalazi na   političkim odlukama, istodobno govore
                                            srednjem putu koji, po njegovom mišlje-  o ZAVNOBiH-u kao o događaju bez “su-
                                            nju, ozbiljuje evropska socijaldemokratija   bjekta”, kao da se on zbio sam od sebe, bez
                                            a ne bilo koji lijevi ili desni ekstremizam.   konkretnih ljudi koji su ga kreirali, kao da
                                            Možda, dakle, ta tradicija afiniteta prema   je produkt nekog bezličnog ili nadindivi-
                                            umjerenim ili srednjim političkim putevi-  dualnog aktera koji nema ni lika, ni ime-
                                            ma ima, vjerovatno nesvjesno, jer ne vjeru-  na. Objašnjavam taj govor bez “subjekta”
                                            jem da oni uopće čitaju političke tekstove   kao izraz još živih i snažnih predrasuda
                                            Alije Izetbegovića, utjecaja i na sadašnje   prema tradiciji komunističke ljevice na
                                            generacije bošnjačkih političara.  našim prostorima i njenoj, svakako pre-
                                                                               sudnoj, ulozi u pokretanju, osmišljavanju
                                            STAV: Kakva je razlika između principa   i ozbiljenju protufašističke borbe i obno-
                                            ZAVNOBiH-a koji kaže da je Bosna i mu-  vi historijskog, geografskog, političkog i
          Bošnjacima, uz političke koncepte “velike   slimanska, i srpska, i hrvatska, dakle, da   državno-pravnog individualiteta Bosne i
          Srbije i velike Hrvatske”, nije javio i kon-  je ona zemlja triju naroda, i dejtonskog   Hercegovine. Zaključit ću, ne može se s
          cept velike Bosne: to bi bio koncept koji bi   principa o konstitutivnim narodima?  reputacijom govoriti o ZAVNOBiH-u a
          zahtijevao obnovu Bosne u njenim neka-  ZGODIĆ: Razlika je apsolutno antipod-  da se pritom s falsifikatorskim manirom
          dašnjim srednjovjekovnim granicama, a   na. Jesu zapravo ta dva koncepta Bosne   prešutkuje, skriva ili ignorira “subjekt”
          to su granice koje počinju s Novigradom   dijametralna. Da napravim jednu digre-  njegovog sazivanja i njegovih odluka. A
          iznad Zadra i završavaju kod Herceg No-  siju. Nikada do posljednjeg rata u histo-  taj subjekt, uz brojne antifašiste, činili su
          vog. Govorim, naravno, o jednoj fantaz-  riji Bosne i Hercegovine ni srpske ni hr-  svakako bosanskohercegovački i jugosla-
          magorijskoj predstavi, koja bi pripadala   vatske politike nisu zatražile unutarnja   venski pripadnici Komunističke partije.
          ekstremnim politikama o kojima govori-  teritorijalna razgraničenja – nisu, dakle,
          te. Partijska pluralizacija, na žalost onih   nikada tražile nasilno teritorijalno raz-  STAV: Može li Bosna i Hercegovina biti
          koji neprestano plediraju za apsolutno   graničenje i stvaranje etnonacionalnih   građanska a da ne bude unitarna?
          bošnjačko jedinstvo i apsolutnu homoge-  državica na tlu Bosne i Hercegovine, jer   ZGODIĆ: Svojevremeno sam u jednom
          nost unutar bošnjačke politike, već duže   su te politike htjele cijelu Bosnu i Her-  intervjuu izjavio da Bosna i Hercegovina
          vremena ukorijenjena je kod Bošnjaka,   cegovinu da priključe velikoj Srbiji i ve-  treba biti unitarna država. Redakcija je od-
          što smatram nečim sasvim zdravim za   likoj Hrvatskoj. Valjda je i danas sasvim   lučila da to bude i naslov teksta intervjua.
          njihovu nacionalnu egzistenciju. Upra-  jasno da vizija Bosne koju je ustanovio   On je izazvao pometnju i među mojim
          vo ta pluralizacija i konkurencija između   ZAVNOBiH jeste apsolutna suprotnost   prijateljima u rukovodstvu SDP-a BiH.
          različitih što mononacionalnih što mul-  dejtonskom ustavu, koji je faktički pri-  Morao sam ih podučavati o razlici izme-
          tinacionalnih partija, kojima pripadaju i   hvatio, sankcionirao i ozbiljio protubo-  đu pojmova unitarno i unitarističko. Tada
          Bošnjaci, po mom mišljenju, prevenirale   sanske nacionalizme i njihove etnoteri-  sam im govorio, kad kažem da Bosna i
          su, sa slobodom koju donose, uobličavanje   torijalne zahtjeve.      Hercegovina treba biti unitarna država,
          radikalno ekstremnih političkih opcija.                              to znači da na njenom tlu ili njenoj teri-
          Uz to, treba imati u vidu da stvarni a ne   STAV: Za utjehu, dan kada je održano   toriji može postojati samo jedna država
          figurativni pluralizam relaksira potisnute   Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a ostao je   a ne dvije ili tri pseudodržavice. A kad
                                                                               kažem da unitarna država ne treba da
                                                                               bude unitaristička, onda to znači da ona
                                                                               treba biti složena država, koju oblikuju
          Mnogi ljudi iz vrhova Socijaldemokratska partija BiH,                transnacionalne regije a ne monoetničke
          kojoj i sam pripadam, a na što sam s kritičkog stanovišta            i nasiljem uspostavljene regionalne obla-
                                                                               sti ili zajednice. S takvom vizijom naše
          permanentno godinama upozoravao, ne pokazuju                         države u brojnim sam tekstovima osmi-
          nikakav ideološki identitet jer su zarobljeni u goli                 šljavao i branio koncept Bosne i Herce-
                                                                               govine kao građanske države, a to sam
          pragmatizam, reducirali su svoje rijetke javne angažmane             učinio posebno u dvije knjige: Građan-
          na reakcije, za koje mogu reći da su reakcije od “danas              ska Bosna, publicirana još 1996. godine,
                                                                               i Ideja bosanske nacije i druge teme, koja je
          do sutra”, a borba za ozbiljenje onog vizionarskog u                 objavljena desetak godina poslije. Zna-
                                                                               jući da bauk građanske Bosne kruži na-
          socijaldemokratskoj partiji do kraja je marginalizirana              šim prostorima, kao što je nekada bauk



                                                                                                   STAV 26/11/2020 35
   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39   40