Page 36 - STAV broj 299

25. NOVEMBAR – DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

komunizma kružio Evropom, u tim sam
knjigama dokazivao da građanski identi-
tet ljudi, koji, razumljivo, njeguju i svoj
nacionalni identitet, i građanska Bosna,
kao država koja nije anacionalna – nisu
nešto nespojivo s nacionalnim slobodama.
Tvrdim i uvjeren sam da nijedna naci-
onalna individua ne može biti slobodna
ako prije toga nije slobodna kao građan-
ska individua i ako, uz to, građanin kao
radnik nije slobodan.

STAV: Je li građanska država s ovakvim
unutarnjim odnosima u kojima prevla-
davaju nacionalizmi utopija?
ZGODIĆ: Postoje, naravno, u Evropi
već ukorijenjena iskustva o tome kako se
kroz mrežu institucija može oblikovati
građanska država kao država punih naci-
onalnih prava i sloboda, samo, razumlji-
vo, ta iskustva treba izučavati i poznava-
ti. Stoji, pritom, jedna surova stvarnost,
koja čak inhibira svaku javnu raspravu
o građanskoj konstituciji bosanskoher-
cegovačke države: to je stvarnost etno- njegovom sakralizacijom. Uvažavanjem je to naracija o suverenitetu država, a o
centrizma i nacionalizma unutar koje nečije relevantne uloge u odbrani naše tome sam napisao posebnu knjigu Kult
su se oblikovali i svijest o svakodnevici države ne mora se neminovno insistira- suvereniteta. Gotovo je nevjerovatno u
i svijest ključnih političkih aktera. Dok ti i na idolatrijskom doživljaju te uloge i doba panglobalizacije fanatično žudjeti
se strpljivim i dugotrajnim procesima ličnosti koja ju je obavljala. Jeste, inače, za suverenošću država kao nečemu što
nove političke socijalizacije takva svijest problem kulta ličnosti ili problem hariz- je apsolutno, neprenosivo, nedjeljivo,
ne počne razvodnjavati, ideja građanske mi jedno važno pitanje koje se razmatra neotuđivo. Prema tome, kad se govori o
Bosne neće imati svoje humusno tlo i u savremenoj politologiji: ona je poka- odnosu suvereniteta naše države i insti-
neće biti atraktivna masovnoj nacionskoj zala da svaka idolatrijska personifikaci- tucije visokog predstavnika treba imati
svijesti. Osim toga, trebalo bi, kad bi to ja neke politike nije dobra za mentalno na umu svu anahronost insistiranja na
bilo moguće, kroz proces socijalizacije o zdravlje građanstva ili cijelog naroda. očuvanju i respektu državnog suvereni-
kojem govorim, među ljudima u našoj Prema tome, reći ću, mada svaki narod teta kao kultne vrijednosti koja je mož-
državi popularizirati i afirmirati još ne- ima svoje mitove, mitologije i kultne lič- da figurirala u 19. i u dijelu 20. stoljeća.
što: tvrdim, a o tome sam govorio više nosti, smatram da kultiviranim i civili- Ne vidim, otuda, ništa sporno u odnosu
puta prije nekoliko godina, i vjerujem – zacijskim vrijednostima ne pripada nje- između suvereniteta i institucije visokog
ja sam “slučajno” Bošnjak i Bosanac, ali govanje neracionalnog i dogmatiziranog predstavnika, jer sam se oslobodio kulta
Bosna je “vječna”. Hoću reći, bosanska odnosa prema relevantnim ličnostima iz suvereniteta, dakle, anahronizma jedne
egzistencija transcendira namjerne hi- nacionalne historije. Uzgred da kažem, iluzije. Ako se može govoriti o stvarnom
rove, slučajne prohtjeve ili osviještena osobno nisam nikada imao idolatrijski suverenitetu država, onda se može reći
htijenja etnopolitičara, pa, uvjeren sam, odnos ni prema Josipu Brozu Titu: po- da on zbiljski pripada samo Sjedinjenim
pripada onom neuništivom. kazao sam to i u knjizi Titova nacionalna Američkim Državama i nekolicini drža-
politika, objavljenoj 2000. godine, u kojoj va – velikih sila.
STAV: Danas, uglavnom, ne poznajemo sam, uz detekciju živih ideja u njegovom
moderne evropske narode koji gaje kult mišljenju i djelovanju, ukazao i na previ- STAV: Vaša knjiga Naučnici i upravljanje
ličnosti, a pogotovo je teško naći one de, jednostranosti i promašaje u njegovoj državom nije knjiga o Bosni, ona govori
koji, poput Bošnjaka, imaju dvije oso- nacionalnoj politici, u njegovom pretva- o globalnim temama. Nosi li ona u sebi,
be – Aliju Izetbegovića i Josipa Broza ranju komunističke partije u nacionalne ipak, i naše iskustvo?
Tita – koje smatraju iznimno važnim za komunističke partije, u njegovom poima- ZGODIĆ: Gdje god je to bilo moguće
svoju povijest, toliko da svaki napad na nju teorije i prakse socijalističkog samo- u knjizi sam nastojao uključiti i gledišta
njih doživljavaju kao udar na svoje iden- upravljanja i slično. nekih bosanskohercegovačkih naučnika
titarne temelje. Da li Bošnjaci time iska- i filozofa, poput Ljube Berberovića, Jele-
zuju neke svoje nedovršene nacionalne STAV: Može li Bosna i Hercegovina biti ne Berberović, Asima Mujkića, Jasmin-
procese ili je riječ o nečemu drugom? istinski suverena država dok postoji vi- ke Babić-Avdispahić. Htio sam pokazati
ZGODIĆ: Nisam siguran da među Boš- soki predstavnik? S druge strane, može da i među našim naučnicima i filozofi-
njacima postoji jednoznačan, jendoobra- li u ovakvom odnosu snaga u zemlji i ma figuriraju osobe čija stajališta mogu
zan, jednodušan odnos prema liku i djelu među državama koje nas okružuju Bo- participirati u poimanju prirode i misije
Alije Izetbegovića, što ne smatram po- sna i Hercegovina postojati kao država savremenih nauka, kakve su nauka o ge-
sebno problematičnim. Svako priznanje bez visokog predstavnika? netici, etika naučnih istraživanja i slično.
njegovih nesumnjivo historijskih zasluga ZGODIĆ: Ništa u savremenom svijetu A kada je riječ o tome što u knjizi stoji
u odbrani Bosne i Hercegovine svakako ne izaziva toliku opsesiju i ništa, pritom, u direktnim ili posrednim vezama s Bo-
ne rezultira, ili ne mora reperkusirati, nije relativizirano i podriveno kao što snom, mogu reći da, naprimjer, poglavlje

36 26/11/2020 STAV