Page 41 - STAV broj 299

LIJEČNIČKI IZVJEŠTAJ O PSIHOLOŠKOJ
KONDICIJI KANDIDATA ZA JAVNU SLUŽBU

Psiholozi tvrde da “...su efikasne vođe nesumnjivo odlučne osobe. o osobnom osjećanju straha od novih vođa: “Kao psiholog, ja po-
Oni ne pokazuju nesigurnost, ambivalenciju, unutrašnji konflikt ili sebno strahujem koja će vrsta ljudi držati vlast nad tim nacijama.
dvosmislenost. U suštini, oni kriju svoje nesigurnosti i drže ih si- Svijet je već imao dosta patoloških vođa; dršćemo pri pomisli što
gurno smještene unutar sebe.” Istraživanja pokazuju, s druge stra- bi učinio Hitler da mu je neko od tih oružja bilo na raspolaganju.”
ne, da će prosječni građani, građani koji se, inače, kako je to po- Kako, međutim, taj strah može postati – bezrazložan ili bar reduci-
kazao Erih From, “...boje slobode...” pa više vole “...da neko drugi ran na podnošljivu dimenziju? Ako se pozovu u pomoć “...psihijatri
odlučuje umjesto njih”, “...slijediti snažnog vođu prije nego onog i klinički psiholozi .../koji/... umiju da razlikuju normalne i neprilago-
koji je dubokouman i komplikovan...” Jeste, prema tome, u vladaju- đene osobe...”: kada bi se koristila njihova visoka kompetencija u
ćim predstavama prosječnih građana na djelu pravi vođa ako ima i ocjenjivanju profila ličnosti ključnih političara onda bi se pomoglo
osobinu koja se naziva odlučnost. A psiholog Abraham M. Maslov da se spasi svijet od ponavljanja “...ekscesa nacističkog režima...”
tvrdi “...da nema odlučnijih osoba na svetu od paranoidnih karakte- i, dodajmo, od destruktivnog djelovanja političara s problematičnim
ra. Također, niko ne teži moći tvrdoglavije i istrajnije od paranoidnih karakterom u demokratskim državama. No, u politici se psihijatri i
osoba. One ne zastaju ni na trenutak. One se nikada ne smiju, ne klinički psiholozi ne koriste sa tom zadaćom: “U mnogim zemljama
šale, ne uživaju u cvijeću, već samo istrajno pritiskaju.” Nisu slučaj- već je uobičajeno da se zahtijeva liječnički izvještaj o fizičkoj kon-
no “...političke vođe koje su vodile moderni svijet u katastrofe često diciji kandidata za javnu službu; još ni sad nismo spremni da traži-
bili paranoidni karakteri: Hitler, Staljin, vjerovatno i Mao Cedung.” mo sličan izvještaj o njegovoj psihološkoj kondiciji.” Nije, međutim,
Mogu se, razumljivo, takve vođe pojaviti i u savremenom svijetu: Klinberg optimist: “Kako ovakvi prijedlozi obično izazivaju samo
“Patološke vođe uvijek su moguće.” Otuda Otto Klinberg govori tolerantan smiješak,nemam nade da će on uskoro biti prihvaćen.”

profile više savremenih političkih vođa (npr. averzičan prema uživanju u moći i ratovima,
Georgea Busha) “...kako bi utvrdio kako nji- spada i sklonost ka kompromisima. Tako su,
hovi motivi utječu na njihov voditeljski stil i uzmimo, “...Langner i Winter ...pronašli da
uspjeh.” Utvrdio je, što je jedan od rezultata je rađenje ustupaka bilo povezano s motivi-
njegovog istraživanja, “...motivacijski recept ma povezanosti izraženima u komunikaciji,
za efikasno vodstvo: ključna je ravnoteža iz- dok su slike moći bile povezane s rađenjem
među motiva...” moći i motiva intimnosti, s manjeg broja ustupaka.” Ovakva i slična istra-
jedne, i, s druge strane, motiva postignuća i živanja ličnosti političara pokazuju “...kako
motiva moći. David Winter će, sublimiraju bi vlade trebale odgovoriti jedna drugoj da
ga i parafraziraju Randy J. Larsen i David bi se izbjegle krize...” i pod utjecajem naklo-
M. Buss, doći do zaključka: “...odgovorni nosti političara ka kulturi kompromisa. (…)
vođa treba željeti postići mnogo, biti spre-
man koristiti veliki dio moći za postizanje ZA ZAKLJUČAK
tih ciljeva, ali željeti održati dobre odnose Političari bi, oslanjajući se i na naučna sa-
sa svim drugim važnim osobama ili vlada- znanja, trebali znati da ih moć kvari i oštećuje
ma.” U istraživanju motivacijskih obrazaca te da je ona uvijek oročena i prolazna – dogo-
ponašanja političara na osnovu analize go- dit će se čas njihove detronizacije koja je za
vora, pisama i drugih dokumenta nije, me- njih uvijek bolno traumatična. Svakom će se
đutim, Winter došao samo do određenja političaru koji opsesivno žudi za moći prezi-
koncepta efikasnog vođstva: došao je, uz rući ili ignorirajući, pri tome, motiv postignu-
to, i do uvida u veze između, na jednoj stra- ća i motiv afilijacije, i koji, kad je posjeduje,
ni, mogućnosti izbijanja rata i dominantnih u njoj uživa histerično i do kraja nesputano,
motiva koji stoje iza ponašanja političara ili zapravo, dogoditi ono na šta je upozoravao
političara-vođa. Winter smatra da se pomo- Temistoklea njegov otac. Budući da je Temi-
ću “...motivacijskog obrasca vođe može ...i slike oslabjele, vjerojatnost početka rata bila stokleov uspon ka državnom položaju vojsko-
predvidjeti kada će šefovi država stupiti u je veća.” A Johnmarshall Reeve sugerira na vođe još od mladosti pratila fanatična želja da
rat, odnosno kada će nastojati održati mir. osnovu Winterovih uvida – zaključak: “Pre- uđe u svijet politike, i to kao njen važni, a ne
Naravno, rat ima mnoge uzroke koji nisu ma ovom istraživanju, ako želite predvidjeti uzgredni, akter, kao i, kako piše Plutarh, ne-
psihološke prirode, no gledajući s psihološ- hoće li neka zemlja stupiti u rat, izbjeći ga zasita žudnja za slavoljubljem i častoljubljem,
ke strane, povijesno istraživanje je pokazalo ili prekinuti, pročitajte govore šefova država to mu je – kad je zapazio kod njega tu želju i
kako se vjerojatnost stupanja u rat poveća- i pogledajte promiču li oni utjecaj (moć) ili tu žudnju, a želeći da ga odvrati od htijenja da
va kada vođe pokazuju motivacijski profil odnose (afilijacija).” Ako, međutim, političar se angažira oko državnih poslova i poduči o
visoke potrebe za moći i niske potrebe za preferira motiv postignuća i afilijacije, onda tome što jesu politika, moć i vlast – otac “...na
afilijacijom.” Winterova istraživanja su, za- se on profilira kao “...dobar vođa...” koji nam morskoj obali ...pokazivao stare brodove gdje
pravo, pokazala: “Kada su se simboli moći u može “...pomoći da prepoznamo što nam je s leže napušteni i zanemareni...” i govorio: “A
govoru pojačali, stupanje u rat je postalo vje- drugima zajedničko i da uvažimo prednost baš se tako ponaša gomila i prema narodnim
rojatnije. Kada su oslabjeli, rat je bio manje mira.” Uz takve vođe, vođe koji, uz to, ima- vođama, kad misli da su se istrošili.”
vjerojatan, a eventualna ratna stanja obično ju “...hrabrosti i mašte, ubrzo bismo živjeli u
bi se prekinula. Kada bi se pojačali simboli i uglavnom razoružanom svijetu, u kojem rat (Nap. ur.: Zbog naravi novinskog teksta
slike koje odražavaju potrebu za afilijacijom, među državama postaje nezamisliv.” Pored svi izvori na koje autor referira u knjizi ov-
rat je bio manje vjerovatan. Kada bi takve toga – u vrline dobrog vođe, kao vođe koji je dje su izostavljeni.) n

STAV 26/11/2020 41