Page 40 - STAV broj 299
P. 40

25. NOVEMBAR – DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE



          UŽIVANJE U MOĆI: POSLJEDICE       svijetu preoblikovalo Obamin mozak i osob-  Keltnera, profesora psihologije s Berklija...”
            Naučna istraživanja pokazala su da “...i   nost.” (...) Smatra “...da neograničena moć   utvrdila su u eksperimentima da su ljudi “...
          maleni dijelovi moći...” mogu promijeniti i   može biti okidač za narcizam i prekomjerni   pod utjecajem moći djelovali kao da su ‘pre-
          obične ljude a posebno političare “...emocio-  ponos.” Kada je “...glad za moći prevelika...”   trpjeli traumatsku povredu mozga – postaju
          nalno i kognitivno. To je zato što moć potiče   onda žudnja za moći dovodi do “...katastro-  impulzivniji, manje svjesni rizika i manje
          hormon testosteron koji aktivira dopamin,   falnog rasuđivanja...”   sposobni vidjeti probleme drugih ljudi’.”
          neurotransmiter koji je zaslužan za naše do-  I druga su istraživanja pokazala da moć   Istraživači su zaključili da promjena u mozgu
          bre osjećaje... Moć utječe na naše raspoloženje   “...sigurno može da djeluje toksično i pokva-  pod utjecajem moći “...može biti trajna ako
          poput dobitka nagrade, komplimenta, seksa   ri ljude...” te da “...uzrokuje oštećenja moz-  moć traje dugo. Drugim riječima, moglo bi
          ili droga. Uz to, povećana doza dopamina čini   ga...” Ove je uvide potvrdio pomoću tran-  doći do tzv. funkcionalne promjene u mozgu!
          nas hrabrijima, manje nervoznima, pa čak i   skranijalne magnetske stimulacije (TMS) u   Upravo zato naučnici predlažu da moćnici s
          pametnijima.” No, političari bi trebali znati   svojim istraživačkim nalazima i Suhvinder   vremena na vrijeme pokušaju namjerno da
          da “...postoji i loša strana moći... Kao i kod   Obi: tvrdi da moć prouzrokuje gubitak od-  ‘komuniciraju sa stvarnošću’ kako bi se zašti-
          drugih neurotransmitera, previše ili prema-  nosa sa realnim životom te da, s druge stra-  tili od trajnog funkcionalnog oštećenja.” A u
          lo dopamina ometa normalno funkcioniranje   ne, “...dugotrajan premali dodir sa stvarnošću   tome “...im može pomoći i neko iz okoline u
          mozga. Nesputana moć može voditi do ozbilj-  može izazvati funkcionalne probleme u moz-  kojoj žive, a ko se usuđuje da ih prizemlji.”
          nih problema u procjenama, emocionalnim   gu.” On je, zapravo, otkrio “...da moć ometa   U kontekstu definiranja svojih politič-
          funkcijama, samosvijesti i inhibiciji. Ona   određeni neurološki proces, tačnije ‘ogleda-  kih ambicija i u kontekstu profiliranja svog
          također može eliminirati empatiju i dehu-  nje’, što je temelj ljudske empatije. Drugim   političkog ponašanja u navedenim sazna-
          manizirati ljude.” Ian Robertson, također, u   riječima, moć otupljuje, na primjer, pošto-  njima svaki bi razboriti političar, političar
          svojim istraživanjima potvrdio je utemelje-  vanje i simpatije prema drugima, priznanje   s personalitetom i htijenjem aktualizacije
          nost konvencionalne izreke “...da vlast kva-  zasluga, nagrađivanje, riječju – sve ono što i   svog selfa, kad bi to htio, prepoznao važne
          ri ljude...” Tako, naprimjer, on “...tvrdi da je   sami želimo da nam neko čini i uvažava...”   orijentire: ne bi, naprimjer, zbog htijenja
          četiri godine pozicije najmoćnijeg čovjeka na   A dvadesetogodišnja istraživanja “...Dečera   moći, aure vođe i egokratske vladavine bio
                                                                               njegov izbor život s tegobnom paranojom i
                  ŠTA JE NAUČNA ISTINA O CJEPIVU?                              pod presijom zlokobnog stresa, bez svakod-
                                                                               nevne radosti i bez altruističkog smisla za
                                                                               poštovanje vrijednosti, problema i potreba
           Aktivisti koji se bore protiv cijepljenja potenciraju: “...Istina je da su cjepiva loša za vas.   ljudi, s traumatiziranim mozgom i troše-
           Igraju se vašim imunosnim sustavom i čine vas podložnima ostalim bolestima koje   njem životne snaga na održavanje narcizma,
           napadaju vaš organizam... Nemojte samo slijepo prihvaćati sve što vam kažu. Istraži-  s oštećenom socijalnom inteligencijom, re-
           te sami. I konačno, vi i vaša obitelj ste oni koji će nositi teret posljedica odluke koju   duciranom sposobnošću rasuđivanja i osi-
           ćete u konačnici donijeti.” Zagovornici cjepiva i cijepljenja ovakva stajališta smatraju   romašenim emocionalnim kosmosom ili s
           izrazom pseudonaučnog mentaliteta, proizvodom medijske manipulacije i produktom   uskraćenim užitkom u doživljaju empatije.
           lakovjernosti s kojom se bez otpora i kritičkog promišljanja prihvaća raširena naracija   Političari koji neće takav život podržavat će
           o njihovoj štetnosti za ljude. No, koja od ova dva suprotstavljena gledišta korespon-  “...‘oruđa demokracije’, poput slobodnih iz-
           diraju s naučnom istinom o cjepivima? Recimo: nakon uvida u divergentne poglede   bora, ograničenog mandata, neovisnog sud-
           naučnika na naučnu istinu o cjepivima pokazuje se da za tu istinu nauka ili još ne zna   stva i slobodnog tiska...”, trodjelne podjele
           ili je, pak, mnogi naučnici pod presijom sopstvenih i interesa korporacija za koje rade   vlasti i njene decentralizacije, poliarhijske
           – prikrivaju. Ne mogu, s druge strane, građani naći uporište za svoje odluke o vaksini-  distribucije moći, unutarpartijske demo-
           sanju u naučnoj zajednici, a naučnici, spremni da žive i djeluju bez reputacije u javnosti   kratije kao protuteže egokratiji, ekonom-
           te da sudjeluju u destrukciji etike nauke, zbunjuju, dezorijentiraju i razočaravaju gra-  ske demokratije ili, naprimjer, građanske
           đanstvo zamagaljujući granice – razlike između naučnog i pseudonaučnog saznanja.   neposlušnosti: ta su se oruđa demokratije
           Producira se, dakle, sramani i bestidn disenzus među naučnicima: jest takav utoliko   “...razvila dijelom i stoga da se ograniči pre-
           što zbog opsesije finansijskim dobicima, poslušnosti zahtjevima kapitala i(ili) državne   velika moć lidera.”
           vlasti te izdaje htijenja dostizanja naučne istine kao centralne vrijednosti misije nauke
           i normativne etike odgovornosti naučnika izlažu naučnici ljude egzistencijalnim rizici-  MOĆ I DOBAR POLITIČAR
           ma povezanim s njihovim zdravljem. A političari i zakonodavci, prisiljavajući građanstvo   Znaju političari koji su recipirali proe-
           na obavezno vakcinisanje, prihvataju, ignorirajući antipodna stajališta, naučnu istinu   mancipatorsku aksiologiju da ih na djelova-
           o vakcinama koju iznose korporacije, korporativni naučnici i njihovi korumpirani na-  nje mogu podsticati drugi motivi, a ne motiv
           učnici-lobisti u državnim zdravstvenim tijelima – slijede tako interese kapitala koji se   moći – opsesija njenim htijenjem: dobrog po-
           oplođuje proizvodnjom i prodajom cjepiva. Slijede njihovu istinu i ljekari koji kooperi-  litičara, dobrog državnika ili dobrog vođu ne
           raju uz finansijske nagrade sa farmaceutskom industrijom. Zdravstvena politika pre-  definira opseg i snaga moći koju posjeduje.
           biva u tragičnom stanju: bez konsenzualno ustanovljene naučne istine o vakcinama   Potvrđuju utemeljenost tog znanja i naučnici.
           ona u društvu producira sukobe između građanskih organizacija i pokreta koji su za ili   David Winter je, naprimjer, naučnik koji se
           protiv cjepiva te ostavlja građanstvo u frustrirajućoj dilemi: kome vjerovati? Pokazuje   u svojim istraživanjima i teorijskim radovi-
           se, na koncu, da zamišljena scijentokratska vlada inficirana i opterećena vannaučnim   ma bavio objašnjenjem potrebe političara za
           interesima i divergentnim shvatanjima naučne istine o cjepivima ne može racionalno   moći te drugih motivacijskih obrazaca njiho-
           oblikovati ili racionalizirati javnu zdravstvenu politiku pa ona ostaje s političarima pre-  vog ponašanja. On je, uzmimo, proveo 2002.
           puštena vladavini interesnih konstelacija i iracionalnosti koje one sa sobom donose   godine istraživanje o motivacijskim dimen-
           u svijet politike. Priželjkivanje scijentokratske vlade kao vlade koja spašava društvo   zijama efikasnog vođstva. Operirao je, pri
           od iracionalizama politike ostaje u sferi iluzija: naučnici ne mogu zamijeniti političare   tome, s motivom postignuća, motivom moći
           ni u osmišljavanju zdravstvene politike pa, otuda, valja, nema izbora, ljudima, narodi-  i motivom afilijacije. Analizirao je, imajući
           ma i državama prebivati (ne)razboritošću – s njihovim strastima, voljama i interesima.  u vidu navedene motive kao bitne atribucije
                                                                               ličnosti i ponašanja političara, motivacijske



         40  26/11/2020 STAV
   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45