Page 99 - STAV broj 351 - 352
P. 99

im se trag potpuno zameće i ostaše iza njih
          tek zidine dvora ponad Blaguše koje su se
          nekada u junu crvenjele od dozrelih tre-
          šanja, a danas se tu njišu debeli hrastovi
          nad zagrebačkim naseljem Sesvete. S druge
          strane, bilježi ona, historija, da je ban Ivan
          Tuz od imanja svoga imenjaka i još nekih
          posjeda koje mu je namakao njegov brat
          Osvald Tuz zgrnuo 60.000 zlatnih dukata
          i pobjegao u Mletke, gdje postade patri-
          cijem republike.

          MIHAJLA TURKA PEĆ
            Trideset godina nakon ove prevare, ne-
          znano kako, kao vlasnici Peći, pojavljuju   ovako: “da ona drži grad i sela zajedno sa   BRAĆA I VEZIRI
          se djeca Ivana Tuza – Alfonz i Sofija. Po-  Turak Mihalen, dokim je živa, a po smrti   Za vrijeme Osmanlija Peć su držali
          sljednje godine 15. stoljeća oni prodaju Peć   njenoj da bude Mihalu Turku i njegovom   Beširevići. Posljednji od njih ujedno je i
          i okolna imanja braći Šubićima Peranskim   ostanku vikovičnim zakonom – s ovim pa-  najpoznatiji. Bio je to glasoviti Hasan-aga
          – Jurju, bilježniku kraljevske kancelarije,   tom i načinom, da bi joj sin izlazil iz Turak,   Pećki. Jahao je na čelu Krajišnika s Huse-
          i Ivanu. Iz ruku Šubića Peći prelaze u vla-  da ima vse zgora imenovano na pol pojti.”   in-kapetanom Gradaščevićem i sjekao na
          sništvo Jurčca Gusića i ovija ih prava tra-  Historija bilježi da se mladi Gusić nikada   Kačaniku osmanske nizame neštedimice.
          gedija. Sin jedinac, kojem historija zauvi-  nije povratio iz ropstva, a da je Mihajl Tu-  Ali, prijek i silovit, nije razumijevao di-
          jek sakriva ime, biva uhvaćen od janjičara   rak gospodario nad Peći punih dvadeset   plomatske začkoljice niti riječi kojima je
          i odveden u roblje. Jurčac Gusić daje se u   godina, i to tako vješto da su nakon njego-  oduzimano njihovo iskonsko značenje, pa
          bjesomučnu potragu. Obišao je sve grado-  ve smrti ovaj grad, sve dok ne pade u ruke   tako nikako nije mogao dokučiti Husei-
          ve na granici i završio kod rođaka Gusića   Osmanlijama, zvali “Mihajla Turka Peć”.   na i njegovu odluku da stane i da sačeka
          Brekovačkih, nadaleko poznatih špijuna   Pred konačnu predaju grad Peći je pao   ferman kojim ga sultan postavlja za vezira
          kojima ne bijaše ravna i koji dolazaše do   u takvu bijedu i siromaštvo da se ime “Mi-  bosanskog, već je htio da bosanska vojska
          nevjerovatnih informacija iz najudaljenijih   hajla Turka Peć” sve rjeđe izgovaralo. Ne-  hukne silovito prema Skoplju, da pomo-
          neprijateljskih tabora. Preobučenog u Vla-  kadašnje moćne plemićke porodice, koje su   gne Mustafa-paši Bušatliji Skadarskom da
          ha, tri godine vodali su ga Gusići po Bosni,   se međusobno otimale za gradove i posjede,   ga zauzme, a onda da, skupa s Arnautima,
          a on je na svakom konaku driješio kesu i   spremne i zaratiti zbog nekoliko zemljišnih   krenu prema Stambolu i uz pomoć Muha-
          pričao o silnoj ljubavi kojom je vezan za   međa, i same su toliko osiromašile da su im   meda Ali-paše Misirskog, koji je tada, ka-
          sina i poručivao onima koji ga sužnjiše da   njihovi posjedi predstavljali pravi teret. Kako   zivalo se, prodro skroz do egejskih oblasti
          je spreman prodati cijeli grad i sva okol-  su nekada slijepo otimale imanja od slabi-  i u kojem, vele, plamti krv arnautska, skr-
          na imanja za njegovo izbavljenje, i svako-  jih plemića, tako su sada molile one jače,   še osmansku dinastiju zauvijek i ovlada-
          jakih ponuda tu još bijaše. Ali džaba, sina   ili udaljenije od granice, da ih uzmu pod   ju cijelim carstvom, baš onako kako je u
          nije našao, a na povratku njega nađe smrt.  svoju skrb. Tako su i Peći doživjele sudbi-  Egiptu Ali-paša sasjekao memlučke vođe
            Sin Jurčca Gusića nije izbavljen iz su-  nu mnogih gradova u Krajini. Posada koja   i ovladao cijelom zemljom. Iz Huseinovog
          žanjstva ni 1520. Te godine njegova mati,   je branila Peć tako dugo nije primila plaću   šatora na Kačaniku, gdje se gledahu po-
          ostavši sama na Peći, da bi izbjegla sudbi-  da su na kraju uslijed gladi ostavili grad i   kloni koje je sultan poslao Zmaju od Bo-
          nu kladuških, odluči da posini kaštelana   otišli u potragu za hranom. Bila je godina   sne s molbom da se strpi i da će uskoro i
          krupskog Ugrina Mihajla Turaka od Sán-  1577. i većina gradova između Une i Kora-  ferman stići, prvo se začuo grlat bariton
          dorfalve. Taj Turak bijaše neustrašiv i ne   ne bila je u osmanskim rukama, a zemlja i   Hasanagin: “Ja nama ne dam, i ovi kili-
          bojaše se ni Osmanlija ni nezaježljivih do-  posjedi bijahu pusti i spaljeni sve do Kar-  mi i sva ova bunturija škljokava poslata
          maćih plemića. I danas se u arhivima za-  lovca, do Slunja, do Zagreba, mogao si tri   je samo da nas umrtvi, baš ko kada fakin
          grebačkim može naći ugovor koji je pred   dana hodati a da ne sretneš živa čovjeka,   hipnotizira zmiju, a onda...”
          senjskim kaptolom Jelena Gusićka sklopila   da ne vidiš kuću ni hajvana niti išta što bi   Nikada nije dovršavao rečenice. Nije
          s Mihajlom Turakom, na glagoljici. On se   se moglo pojesti.         imao vremena, reći će jedni, a drugi će
          tu obavezuje da će Jelenu držati za mater,
          “a ona mu sve svoje daje i izručuje, nebu-
          dući od nikogare stisnuta ni prisiljena na  Za vrijeme Osmanlija Peć su držali Beširevići. Posljednji od
          to, nego od svoje dobre volje i otinja ovim   njih ujedno je i najpoznatiji. Bio je to glasoviti Hasan-aga Pećki.
          načinom: grad Peć Kladušku sa vsimi seli,
          ke rečenomu gradu slišaju, ča je selo Zape-  Jahao je na čelu Krajišnika s Husein-kapetanom Gradaščevićem,
          će, drugo selo Podpeće, treto Cimin vrh,   ali, prijek i silovit, nije razumijevao diplomatske začkoljice pa
          četvrto selo na Šedle, peto Vidonina, šesto
          selo Grabrovnik, sedmo selo Ričica, osmo   nikako nije mogao dokučiti Huseina i njegovu odluku da stane i
          selo Topolovac, deveto Malovci i sa svimi   da sačeka ferman kojim ga sultan postavlja za vezira
          njih kotari i ča k rečenom gradu pristoji...”
            Iako su prošle tolike godine otkako joj   bosanskog, već je htio da bosanska vojska hukne silovito prema
          je sin nestao, Jelena ne gubi nadu i negdje  Skoplju, a onda da, skupa s Arnautima, krenu prema Stambolu
          duboko u sebi čvrsto vjeruje da je živ i da
          će se vratiti, pa smatra da tu njenu vjeru   i uz pomoć Muhameda Ali-paše Misirskog skrše osmansku
          treba zabilježiti i u ugovoru. Ondje piše  dinastiju zauvijek i ovladaju cijelim carstvom.


                                                                                                   STAV 26/11/2021 99
   94   95   96   97   98   99   100   101   102   103   104