Page 79 - STAV 77 25.08.2016
P. 79

ZA REKORDNI USPJEH VELIKE BRITANIJE U RIJU
           ULOŽENO VIŠE OD 600 MILIONA MARAKA


           Stalno povećavajući ulaganja u olimpijski sport, Britanci su u Riju   prethodnih olimpijada. Australija je u Sydneyu 2000. godine bila
           osvojili dvije medalje više nego u Londonu 2012. godine. Ove su   četvrta osvojivši rekordnih 58 medalja. Od tada je broj osvojenih
           godine zauzeli drugo mjesto po broju osvojenih medalja, što je od   medalja za ovu zemlju u stalnom padu, pa ih je ove godine upo-
           1908. godine, kada su u Londonu bili prvoplasirani, njihov najbolji   la manje. I Australci su od Londona do Rija potrošili mnogo nov-
           rezultat. Postali su prva nacija u povijesti koja je osvojila više me-  ca za svoje olimpijske takmičare, ukupno 350 miliona australskih
           dalja na olimpijadi održanoj nakon one kojoj su bili domaćini nego   dolara (460 miliona maraka). Svaka osvojena medalja koštala ih
           na svom terenu. Da bi to ostvarili, Britanci su uložili 11% više novca   je skoro 16 miliona maraka. Grci su u Atini 2004. godine osvojili
           nego između 2008. i 2012. godine. Skoro 275 miliona funti (621   za njih nevjerovatnih 16 medalja i našli se te godine na 15. mje-
           milion maraka), odnosno 9,3 miliona maraka po medalji, potrošila je   stu. Samo četiri godine poslije bili su 58. s osvojene četiri meda-
           Velika Britanija i osvojila u Riju 27 zlatnih, 23 srebrne i 17 bronzanih   lje bez ijedne zlatne. U Londonu su, također, ostali bez zlata, i s
           medalja. Koštalo ih je to skoro dvostruko više po medalji u odnosu   dvije medalje našli se na 75. mjestu. Ove je godine Grčka osvojili
           na Atinu 2004. godine, kada je potrošen 71 milion funti i osvojeno   šest medalja, od kojih tri zlatne, i zauzela 26. mjesto. Kinezi su od
           30 medalja. Ali Britanija je tada bila tek deseta.   1992. godine znatno napredovali pa su s 54 medalje u Barcelo-
           Posmatramo li kao primjer razdoblje od 1992. godine, otkako se   ni, 50 u Atlanti, 58 u Sydneyu i 63 u Atini stigli do prvog mjesta u
           Bosna i Hercegovina samostalno natječe na olimpijadama, izuz-  Pekingu 2008. godine, kada su osvojili 100 medalja, od kojih 51
           memo li Sjedinjene Američke Države, koje već decenijama na sva-  zlatnu, više nego što su ih ukupno osvojili u Atlanti 1996. godine.
           koj olimpijadi osvajaju četrdesetak zlatnih medalja, sve druge ze-  Već u Londonu 2012. godine broj medalja pao je na 88 (38 zlat-
           mlje u kojima su održavane olimpijske igre najviše zlatnih medalja   nih), a ove ih je godine u Kinu otišlo 70, od čega zlatnih 27, sko-
           osvajale su upravo onih godina kada su bile domaćini. Španija je   ro upola manje nego u Pekingu prije osam godina. Brazil je svoj
           1992. godine u Barceloni osvojila 13 zlatnih medalja i zauzela 6.   najbolji plasman u historiji ostvario u Riju. Zauzeo je 13. mjesto
           mjesto, time ostvarivši svoj uvjerljivo najbolji plasman. Te su godine   osvojivši 19 medalja, među kojima 7 zlatnih. Prije četiri su godi-
           Španci osvojili 22 medalje, više nego što su kući donijeli sa svih 11   ne Brazilci imali tri zlata, koliko i u Pekingu 2008. godine. /M.S./


          te težak i ustrajan rad u najmlađem dobu   predstavljalo veliku privilegiju, ne žele   Matthes i rasplamsao debate u zemlji. Iz
          rezultirali su nepogrešivo uspjehom i u   više slati djecu u fabrike za kreiranje vr-  mnogih rasprava izvirala su teška pitanja
          konačnici medaljama. Mehanizam je bio   hunskih sportaša. Nekadašnjih šest sati   na koja niko nije davao odgovor. Da li je
          prost, ali učinkovit. Takozvane “Sportske   treninga pretvorilo se u dva sata učenja   školski program, koji nudi nedovoljno vre-
          inspekcije” obilazile su igrališta, čak i ona   i usputno bavljenje sportom. Dok je zao-  mena za sport, kriv za loše rezultate? Mož-
          ispred obdaništa, u potrazi za talentiranom   stavština starog sistema trajala, privid nje-  da Vlada Njemačke ne stimulira dovoljno
          djecom. Kada bi proces detekcije bio zavr-  mačke sportske superiornosti održavao se   pobjednike (te su godine osvajači zlatnih
          šen, slijedio je pokušaj regrutacije, poziv u   u životu. Potom je uslijedio krah.  medalja od Vlade Njemačke nagrađivani s
          regionalni centar za trening i ponuda be-  Na Ljetne olimpijske igre u Sydneyu   15.000 eura u odnosu na brazilskih 40.000
          splatnog sportskog mentorstva. Kandidati   Nijemci su poslali 422 sportaša. Nakon   eura)? Treneri koji napuštaju državu u po-
          koji bi pristali prolazili su rigorozne me-  četiri godine, u Atini ih je predstavljao   trazi za boljim uvjetima dospjeli su također
          dicinske preglede. Vršena su razna ispiti-  441 reprezentativac, a na igrama u Pekin-  na listu razloga koju je zatvorio argument
          vanja, mjerene kosti i zglobovi radi preci-  gu 2008. godine taj je broj, zahvaljujući   da Nijemci ne brinu dovoljno o svojim
          zne procjene rasta u budućim godinama.   kratkoročnoj ekspanziji timskog sporta,   sportašima u penziji. Argumenata je bilo
          Nakon preciznog utvrđivanja fizičkih ka-  porastao na 463. Broj osvojenih medalja u   mnogo. Medalja puno manje.
          rakteristika, na red je dolazio odabir spor-  odnosu na prve ljetne igre nakon ujedinje-  Njemačka je globalno bitan sportski
          ta kojem će kandidat biti posvećen. Želje   nja padao je konstantno. U Barceloni 1992.   faktor i pobjeđivanje im je u genima. U
          djece i roditelja često su zanemarivane.   godine Nijemci su kući donijeli 82 odličja,   Riju su osvojili ukupno 42 medalje, od
          Budućnost kandidata određivala se prema   a s igara u Pekingu 16 godina poslije vratili   toga 17 zlatnih. Ono što ih često čini fru-
          njihovim predispozicijama i čisto matema-  su se s 41 medaljom. Ljetne igre u Lon-  striranim pogled je u slavnu i neponovlji-
          tičkoj procjeni lišenoj bilo kakvih emocija.   donu 2012. godine izazvale su eskalaciju   vu prošlost. Današnja Njemačka, umjesto
          Idućih bi desetak godina djeca provodila   nezadovoljstva. Stanje njemačkog sporta   dokazivanja superiornosti ostatku svijeta,
          u sportskim školama vezanim uz sportske   bilo je na najnižim granama. Domovinu je   ima neke druge prioritete. Čak 28 miliona
          klubove nemalo puta trenirajući disciplinu   predstavljao rekordno mali tim, svega 392   stanovnika uključeno je aktivno u neki od
          za koju apsolutno nisu imali nikakvog in-  sportaša. Rezultati su bili loši, a naročito   91.000 sportskih klubova. Brojni kolekti-
          teresa. Dvanaestosatni program sastavljen   su zakazali oni najbitniji, atletičari i pli-  vi, pored sportskih zadataka, imaju i bitnu
          od napornih treninga i prilagođenog škol-  vači. Plivačka ekspedicija vratila se kući   socijalnu dimenziju koja s vremenom po-
          skog programa činio je sav život budućih   bez osvojene medalje, što se nije desilo u   staje važna koliko i rezultat sam. U preko
          olimpijskih šampiona i svjetskih rekordera.   prethodnih 80 godina. Roland Matthes,   60.000 klubova članske karte posjeduju
            Poslije pada Berlinskog zida ništa više   plivačko ime zlatnim slovima upisano u   osobe s imigrantskim porijeklom. Poseban
          nije bilo isto, pa ni sportske škole. Ni kon-  historiju njemačkog sporta, oštro je kriti-  akcenat stavljen je na pojačano uključiva-
          cept elitnih sportskih ustanova nije mo-  zirao takmičare. Upotrijebio je teške rije-  nje žena i djevojaka u sport, što je već ovog
          gao naći svoje mjesto u modernom životu   či opisavši nastup plivača kao sramotan, a   ljeta donijelo rezultate. Moto današnjeg
          Njemačke. Sama je ideja preživjela, ali su   pravo na kritiku davale su mu četiri zlatne   njemačkog Olimpijskog komiteta glasi:
          sada sportski centri primarno koncentri-  medalje osvojene na Olimpijskim igrama.   “Integracija kroz sport.” Možda su za sa-
          rani na pružanje kvalitetnog obrazovanja.   “Da li naš sport treba diktatora da nas po-  vremenu Njemačku karakter, strast i srce
          Roditelji, iako je to u Istočnoj Njemačkoj   mjeri s mrtve tačke”, provokativno je upitao   zaista bitniji od broja medalja.   n


                                                                                                   STAV 25/8/2016  79
   74   75   76   77   78   79   80   81   82   83   84