Page 77 - STAV broj 178
P. 77
i njegove maestralne interpretacije koje su I otada Oliver kreće u susret novim
sve to uobličavale u pjesme koje smo svi pje- avanturama. Osim Gibonija, za njega pišu
vali. S naglašenim mediteranskim štihom, i Alka Vuica, i Hari Rončević, i Remo Ka-
s korištenjem dijalektalnosti i s vrhunskim zinoti, i obitelj Huljić, Kemal Monteno
standardima skladanja i aranžiranja, Oliver također. Snima duete s mnogima, nastu-
je ušao u srca svih na tlu bivše države. Bio pa na jazz festivalima i sa simfonijskim
je Dalmatinac, ali nešto drugačiji, pjevajući orkestrima, vraća se klapskom pjevanju.
s nekom njemu skoro fatalnom ležernošću, Ne slučajno, njegov album iz 1992. godine
s osjećanjima koja su frcala iz svake otpje- nosi naziv Neka nova svitanja i na pločama
vane fraze. Poslušajte samo njegov nastu- u ovom mileniju s lakoćom surađuje s mla-
pni album Malinkonija, pa će vam sve biti đima. Da spomenemo samo neke: gitarista
jasno, uz svevremenu Galeb i ja (ili Moj Ante Gelo, neizbježni Nikša Bratoš, Alan
galebe, kako su je kolokvijalno titulirali), Bjelinski, pokojni Remo Kazinoti, riječki
tu su i Romanca, Skalinada, pa naslovna, jazzist Elvis Stanić i tako redom, i tako da-
potom Šta učinila si ti, Našoj ljubavi je kraj, lje, tu su se našli i Zagrebački solisti, rado
sve odreda pjesme koje će poharati festival- se pojavljuje na koncertima drugih; među
ske pozornice i ostati da žive sve do danas. ostalima, na onima koje priređuje pokoj-
Redale su se uspješnice; Oprosti mi pape, pa ni Kemal Monteno, u Sarajevu i u Bosni
Piva klapa ispod volta, Nadalina, veseli par- i Hercegovini uvijek je dobrodošao, mla-
lando s glumcem Borisom Dvornikom, Ča đa publika ga je prigrlila kao da je njihov
je život vengo fantažija, Ðelozija, Vjeruj u lju- vršnjak. Odbija da ide u Srbiju, ali bez
bav i tako redom, i tako dalje. velikih riječi i busanja u “hrabre hrvatske
grudi”, izbjegava sva politiziranja, mada
NEŠTO NAJBOLJE ŠTO JE IZRODILA je rado viđen na mnogim humanitarnim
ZABAVNA GLAZBA NA OVIM koncertima, nastupa i snima s “2Cellos”,
PROSTORIMA te u prestižnim svjetskim dvoranama. Od-
lasci u dvorane poput londonskog “Royal
Za nas u BiH da naglasimo da se već na Albert Halla”, aprila 2010, ipak su bili više
albumu Malinkonija kao njegov suradnik njegova intimna želja negoli rezultat neka-
pojavljuje Sarajlija Ranko Rihtman, dirigi- kvog proboja na svjetsku scenu. Nazočili
rajući Revijskim orkestrom RTV Sarajevo, su im mahom “našijenci” iz Australije,
u pjesmi koju će Oliver izvesti s uspjehom Engleske i otkojekuda već ne.
na festivalu “Vaš šlager”, sezone 1977. go- Ne bih da ih poredim po načinu pjeva-
dine, Ako izgubim tebe. A na poleđini ni- nja, ali karizma im je slična. Halid Bešlić
kad prežaljeni Dražen Vrdoljak briljantno u isto će vrijeme ostaviti svog “kovača pje-
“kuje” odrednicu za ono što je suština pje- sama” Nazifa Gljivu i okrenuti se mlađim
vanja ovog velikog pjevača, rekavši da je on autorima i instrumentalistima, da bi nje-
“kozmički Dalmatinac” – spojiti svjetsku gova karijera dobila potpuno novu snagu
bol i univerzalni kozmos s lokalnim vale- i svježinu. Međutim, Oliver se na koncu
rima rodne mu Dalmacije a da to ne bude vraća Ranku Rihtmanu. S njim surađuje
uobličavaju u nešto potpuno novo. U prvi pretenciozno i nategnuto. To je uspijevalo na aranžmanima i kao dirigentom, prvo u
plan dolazi njegov glas, rekli bismo, skoro samo njemu. I u tome je(su) uspijevao(li), Sloveniji, a onda i u prepunoj Zagrebačkoj
životinjska muzikalnost, lakoća s kojom je mada je među tih dvjestotinjak pjesama areni. I sa simfonijskim orkestrima. Plan
modelirao melodije. Sve je bilo tu, i stan- tandema Runjić-Dragojević bilo i istin- je bio i Pulska arena, ali je onda rutinski
dardni rekviziti dalmatinske pjesme, i od- skih pogodaka, ali i humpa-cumpa “salate”, pregled pokazao da je “kozmički Dalma-
bljesci svjetskih trendova, i neka smirenost kakvu je tražilo ljetno, turističko ozračje. tinac” teško bolestan. Ne slučajno, zadnji
s kojom je svemu pristupao. Opet daleko je veliki uspjeh Oliver Dragojević dosegao
od pjevača koji su tada harali festivalskim O tome najbolje govori storija o na- kad je prošle godine udružio svoj čarob-
pozornicama, koje su u to vrijeme odluči- stanku još jednog vanvremenog pogotka ni glas sa Sarajlijom Željkom Bebekom u
vale o tokovima popularne pjesme. I onda Olivera Dragojevića, pjesmi koju znamo pjesmi Ako voliš ovu ženu, stvaralačkog tan-
slijedi povratak svom drugom ja, Zdenku pod nazivom Cesarica, a koju će mu donijeti dema Branko Mihaljević i Neno Ninčević
Runjiću, kada 1975. kreiraju neprevaziđenu mlađi kolega Zlatan Stipišić Giboni. Nai- i izdanu na CD-u Ono nešto naše, koja će
baladu Galeb i ja. Oliver će se tako udalji- me, već koncem osamdesetih i s početkom biti proglašena hitom godine u Hrvatskoj.
ti od općih mjesta “dalmatinske šansone”, devedesetih Oliver će intuitivno osjetiti da Na posljednjem autorskom CD-u Ti-
tekst pjesnika Tomislava Zuppe dodirivao je suradnji s Runjićem došao kraj i da će šina mora prvi se puta ogledao i kao autor
je neke univerzalne ljudske dileme, melo- morati krenuti u susret mlađim autorima u četirima pjesmama. Zaključak bi mogao
dija i refren su sve to uobličili u nešto što koji će osvježiti i njegovu karijeru i dovesti biti da je šteta da nije i tu više dao, jer je
se ne zaboravlja, uz sve to, pjevač će dati ga pred novu publiku. Giboni je pjesmu očito imao potencijala za tako nešto! Po-
tome dodatnu dozu mističnosti i svevre- ostavio kod Zdenka Runjića, Oliver ju je vukao se nakon dijagnosticiranja teške
menosti. Runjić će postati njegov kućni snimio kako su to oni željeli, ali nije bio bolesti u Velu Luku na Korčulu i tek je
skladatelj, tu je i aranžer Stipica Kalogjera, zadovoljan, pa je to uradio iznova kontro- poslao jednu poruku na dodjeli nagrada
tekstopisci akademik Jakša Fiamenko, već lirajući cijeli proces rada u studiju. Danas “Porin” i pojavio se na još jednom huma-
spominjani Zuppa, Momčilo Popadić i još se ta pjesma smatra za nešto najbolje što je nitarnom koncertu u splitskom HNK-u,
neki. To je bio stvaralački nukleusa koji je izrodila zabavna glazba na ovim prostori- baš za one oboljele od karcinoma, koji je
mogao s lakoćom “hraniti” Oliverov glas ma, i po njoj se zove i godišnja nagrada za i njega savladao. n
najizvođeniju pjesmu u Hrvatskoj, dodje-
ljivanu upravo ovih dana.
STAV 2/8/2018 77
