Page 72 - STAV broj 178

KULTURA

Znamen iz bosanske bajke

Nekima
je umrijeti
kao vode
se napiti

Ali, nije samo priroda vrijedna spomena u Glamoču. Veličanstveni su i glamočki nišani. Stari su
pisci, s razlogom, svoju zemlju nazivali majkom, a svoj grob otačstvom. Danas se toga iznova treba
prisjećati jer se o majci govori stidljivo, a oca se zaboravlja. Od zemlje jesmo i u zemlju nam je leći.
Šta bi čovjek bio bez svoje zemlje? “Šta bi Bosna bila bez mene?” Pitao se ne tako davno jedan
sunarodnjak i na isto pitanje odgovor dao: “Ravnodušna krava ili ni to; šta sam ja bez Bosne? Dim”

Piše: Ernad BAJREKTAR Bosne, ta istinski veličanstvena ljepota Turci još za svog vakta zvali Belgradčik, ili
šuma i planina. Bili smo ušli u raj.” kako se u srednjem vijeku zvao Dlamoč.
“Kakva neprocjenjiva sreća za
nas što smo mogli odozgo gle- Ovaj opis nastao je s početka prošlog Dlamoč, ili nama danas poznati Gla-
dati Bosnu, zemlju iz bajki. Ze- stoljeća kao rezultat putovanja trojice Au- moč, dobio je ime po ilirskoj riječi “dalma”,
mlja je bila divna i naizmjenič- strijanaca koji su balonom napunjenim što označava ovcu. Ondje su nekada živje-
no šumovita. Ta krasota panorame što se vrućim zrakom iz ptičije perspektive sej- li ovčari Dalmati i bavili se stočarstvom.
otvarala ispod i ispred nas, divota doline rili i upoznali Bosnu, zemlju koja i šapu- Bosanski ban Stjepan Kotromanić 1326.
će i pjeva prirodnom ljepotom. Isti se opis godine Gospodnje obogati Bosnu pripo-
može primijeniti, uprkos razlikama, na pri- jivši joj Duvno, Livno i Dlamoč. Od tih
rodu koja je okitila Biograd, ili kako su ga župa nastala je srednjovjekovna bosanska

72 2/8/2018 STAV