Page 76 - STAV broj 178
P. 76
KULTURA
Pola stoljeća pjesama koje se vječno pamte
Oliver Dragojević
Odlazak kozmičkog
Dalmatinca
Sve je bilo tu; i standardni rekviziti
dalmatinske pjesme, i odbljesci svjetskih
trendova i neka smirenost s kojom
je svemu pristupao. Opet daleko od
pjevača koji su tada harali festivalskim
pozornicama, koje su u to vrijeme
odlučivale o tokovima popularne pjesme.
I onda slijedi povratak svom drugom ja,
Zdenku Runjiću, kada 1975. kreiraju
neprevaziđenu baladu Galeb i ja
Piše: Ognjen TVRTKOVIĆ STVARALAČKI NUKLEUS KOJI JE klubovima diljem svijeta, sve do Meksika i
“HRANIO” OLIVEROV GLAS dalje. Tih se godina sjeća sa čežnjom, tu je
Iako smo svi željeli da se to ne desi, definitivno ispekao zanat, s naglaskom na
makar su insajderske informacije govo- Godina je 1967. i tridesetogodišnji pje- ljubavi spram američke “crnačke” glazbe i
rile da je kraj blizu, jedan od najvećih vač je na početku, iza sebe je ostavio Kor- jazza, od Raya Charlesa i Jamesa Browna
pjevača ovih prostora Oliver Dragojević čulu i Velu Luku, u kojoj je u siromaštvu do Franka Sinatre i natrag, uz povremeno
nas je u nedjelju na ponedjeljak zauvijek odrastao. Rođen je u Splitu 1947, odakle obaziranje na ono što radi nova generacija
napustio u 71. godini života. “Kozmički dolaze još neki važni pjevači, poput Jasne italijanskih kantautora.
Dalmatinac”, kako ga je jedanput u na- Zlokić, Meri Cetinić i brata joj Ante, pa
letu lucidnosti titulirao kritik Dražen i “naš” Jakša Jurjević, plus brojne klape. Ali, kada se s početka sedamdesetih
Vrdoljak, i sam Splićanin, bio je pjevač Godinama je učio glazbu u splitskim glaz- vratio nazad u Split, definitivna dobitna
svih pjevača, čovjek koji bi i da otpjeva benim školama s naglaskom na klarinetu i formula njegove izvođačke poetike, ona-
istrižak iz telefonskog imenika stvorio is- klaviru, te u ranoj mladosti na mjestu kla- kve kakva bi odgovarala onom što je publi-
tinsku pjesmu, glazbenik i osoba koja je vijaturiste u splitskom sastavu “Batali”, s ka tražila u bivšoj Jugoslaviji, još nije bila
po mnogo čemu određivala i usmjerava- kojima nastupa svuda i prati druge pjevače. dorađena do konca. Prvo u Dubrovniku
la tokove popularne kulture u nas. Još od nastupa s Dubrovačkim trubadurima, a
pionirskih godina kada se koncem šezde- Ali, ni tako sjajna pjesma kakva je bila onda sa svojim školskim kolegama Meri
setih s naočalama provincijskog profeso- Picaferaj, koja će tek naknadno biti pre- Cetinić, negdanjim Sarajlijom Sloboda-
ra pojavio na sceni Splitskog festivala da poznata kao vrhunski uradak, nije mu nom M. Kovačevićem, Tedijem Spalatom
otpjeva pjesmu Picaferaj, koju će za njega omogućila da se vine u vrh tadašnje za- i još nekima osniva sjajni sastav “More”,
skladati nitko drugi doli Zdenko Runjić, bavne glazbe u Jugoslaviji. Njegov izgled snima s njima, da bi se kao solista vratio
predstavljao je drugu polovinu tandema autsajdera, rašpasti glas i nepristajanje na na Splitski festival 1974. godine izvodeći
koji će godinama određivati najbolje u tadašnje postulate pjevanja, posebno onog pjesmu Ča će mi Kopakabana Tea Trumbi-
zabavnoj glazbi bivše Jugoslavije. festivalskog, nisu mu otvorili prostor za ća, i tu se već pojavljuje pravi Oliver – ra-
širu popularnost i on ispravno donosi spjevana melodija sa zafrkantskim tekstom,
odluku da se otisne u svijet i nastupa kao pažljivo razrađeni refren i stvari se polako
zabavljač (klavirista, pjevač, gitarista) po
76 2/8/2018 STAV
