Page 75 - STAV broj 178
P. 75

Hrestomatija ponajvažnijih tekstova o znamenitom hercegovačkom agi

Potreban je
bosnistički narativ
o Ismail-agi Čengiću

Piše: Hamza RIDŽAL                           Ismail-aga Čengić, priredio: Muhidin Džanko, “Dobra knjiga”,
	hamza@stav.ba                               Sarajevo, 2016. godine, 375 str.

Prošle je godine u izdanju “Dobre            s Bošnjakom Ismail-agom Čengićem. U           jedinstven slučaj u književnosti uopće u
          knjige” u Sarajevu publicirana     brojnim biografskim zapisima o Čengiću        kojem se jedan kanibalistički i kukavič-
          knjiga Ismail-aga Čengić priređi-  često se ističe ta bizarna činjenica da je    ki čin slavi kao herojstvo zarad ideološ-
          vača prof. dr. Muhidina Džan-      glavni povod za pisanje studija o Ismail-agi  kih ciljeva. “Mažuranićev ep je, dakle,
 ke. Riječ je, ustvari, o zbirci ponajvaž-   bio Mažuranićev spjev, dakle jedan fikcio-    izrazito osvetničko djelo, zamaskirano
 nijih tekstova o ovoj podjednako važnoj     nalni i kanonizirani književni tekst, a ne    pričom o nasilništvu Ismail-age Čengi-
 historijskoj i mitskoj figuri iz usmene i   njegova stvarna pogibija...”, piše Džanko.    ća iako to nasilništvo nije bilo ništa veće
 pisane tradicije na južnoslavenskom go-                                                   niti okrutnije no što je bilo nasilništvo i
 vornom području. Ipak, bilo bi pogrešno         Polazeći od te činjenice, autor ukazuje   despocija crnogorskog vladike Njegoša”,
 ovu knjigu smatrati tek zbirkom teksto-     na značaj i ulogu epske književnosti na       ističe Džanko.
 va. Priređivač se potrudio da u opširnom    prostoru južnoslavenske književne za-
 predgovoru predstavi portret Ismail-age     jednice, te ističe potrebu za dekonstruk-         On primjećuje da je u Mažuranićevom
 Čengića kao povijesnog i literarnog lika    cijom Mažuranićevog epa i sagledavanja        epu Ismail-aga Čengić predstavljen kao
 na osnovu književnih i relevantnih do-      konteksta u kojem je djelovao Ismail-aga,     metafora srednjovjekovne orijentalne des-
 kumentarnih izvora. Džanko na početku       te konteksta u kojem su nastajali narati-     pocije, nasilništva i okrutnosti kojima ni
 knjige ističe da je ona unekoliko prošire-  vi o njemu. Tako on u predgovoru ističe       do danas nema premca u književnostima
 na verzija njegove ranije objavljene stu-   historijsku ulogu Petra Petrovića Nje-        Slavenskog juga. On je i danas, primjećuje
 dije pod naslovom Tragični torzo: Gazi      goša i kanibalističko iživljavanje nad        Džanko, ostao stigmatiziran kao tlačitelj
 Ismail-aga Čengić kao povijesna ličnost     Ismail-aginom odsječenom glavom kao           krišćanske raje, i to isključivo na osnovu
 i fikcionalni literarni lik u književnim i                                                 jednog nacionalromantičarskog epa koji
 povijesno-dokumentarnim vrelima, pu-
 blicirane u Godišnjaku BZK “Prepo-                                                           već stoljeće i po figurira i promiče se
 roda” 2015. godine.                                                                           kao nezamjenjiva školska književna
                                                                                               lektira, što je moglo imati dalekosež-
     S obzirom na to da je Džanko pro-                                                         ne posljedice s obzirom na izjednača-
 fesor književnosti, čitaoci bi mogli                                                          vanje imperijalnog s religijskim dru-
 očekivati da knjiga nastoji predstaviti                                                       gim u epski kodiranom romantizmu.
 Ismail-agu Čengića prije svega iz knji-                                                       Ismail-aga predstavljen je u Mažura-
 ževne perspektive, kao lika prisutnog                                                         nićevom epu ne kao pojedinac već kao
 u kanonskoj književnoj tradiciji na                                                           metafora jednog naroda.
 južnoslavenskom prostoru. Međutim,                                                                 Pored sjajnog predgovora, ovu
 ona prije nastoji pronaći balans između                                                       knjigu sačinjavaju tekstovi nastali od
 historijske i književne istine, s jasnom                                                      druge polovine 19. do kraja 20. sto-
 namjerom dekonstrukcije Mažuraniće-                                                           ljeća. U njima se razaznaju kako oni
 vog epa kao mjerodavnog historijskog                                                          historiografski, tako i drugi, ideološki
 dokumenta, kako je očito doživljavan                                                          narativi koji su oblikovali imaginarij
 od dijela južnoslavenske društvene, pa                                                        o Ismail-agi. Džankina knjiga može
 i akademske zajednice.                                                                        poslužiti kao poticaj našim historio-
                                                                                               grafima i književnim historičarima da
     “Zacijelo da se u cjelokupnoj histo-                                                      ponude novu interpretaciju povijesne
 riji Južnih Slavena teško može pronaći                                                        ličnosti i književno-umjetničkog lika
 jedna povijesna ličnost kojoj je učinje-                                                      Ismail-age Čengića u jednom novom,
 na tolika nepravda posredstvom nekog                                                          bosnističkom diskursu o ovoj važnoj
 književnog djela kao što je to bio slučaj                                                     historijskoj i literarnoj ličnosti. n

                                                                                           STAV 2/8/2018 75
   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80