Page 73 - STAV broj 178
P. 73
oblast Zapadne strane ili, kako se to još nam je leći. Šta bi čovjek bio bez svoje ze- Mehmed Mujezinović piše da je “vi-
zove, Završje. mlje? “Šta bi Bosna bila bez mene?” Pitao sok 4,35 m, a samo njegov turban, s mu-
se ne tako davno jedan sunarodnjak i na dževezom (završnim dijelom), visok je dva
Gledavši tu prirodnu ljepotu, gledavši isto pitanje odgovor dao: “Ravnodušna metra, a izbočenje turbana iznosi 25 cm,
Glamočko polje, divivši joj se kao što joj se krava ili ni to; šta sam ja bez Bosne? Dim!” pod kojim se može skloniti osam ljudi da
divio stranac, gledavši prostrane pašnjake i ne pokisnu, kako to narod priča”. Bašića
trave koje se njišu na laganom povjetarcu, KAMENI NIŠAN ČUDO BELGRADČIKA mašet, kako ga mještani nazivaju, staro-
pomisliš kako bi taj komad zemlje bio sa- osmanskog je oblika, klasičnog izgleda i
svim dovoljan da prehrani čitavu zemlju, Šta bi se o tom nišanu koji se nalazi, velikih dimenzija. I ne treba samo gledati
ili barem nje pola. Uprkos tome, nigdje ni- kako je zapisao Evlija Čelebi, u “mjestu u visoke grane stabla niti kameni turban ni-
kakvog stada, tek ravnodušno pase pokoja kutu, nikom na putu” moglo reći a da već šana, treba gledati korijen koji je duboko
usamljena krava. I bez toga, veličanstvena nije rečeno, pa makar on bio poseban i ni u zemlji. U tom korijenu je snaga: – Da bi
je glamočka prirodna ljepota. A gdje je lje- po čemu običan?! Ali, najbolje su priče nišan uspravno stajao, a stoljećima stoji,
pota, tu nije ništa drugo nego raj. koje nam kazuju ono što i sami znamo, isto toliko koliko je iznad zemlje morao
neke su nenadmašne, kao što je, uprkos je biti ukopan i u zemlju.
Ali nije samo priroda vrijedna spo- prohujalim godinama, i ovaj i dan danas
mena u Glamoču. Veličanstveni su i gla- odgovarajući Čelebijin opis Glamoča. U Omer-aga je napravio kameni nišan
močki nišani. Stari su pisci, s razlogom, haremu Jakir, s desne strane puta od Liv- sebi za života. Prije nišana izgradio je
svoju zemlju nazivali majkom, a svoj grob na, a na ulazu u Glamoč, nalazi se nišan most kako bi se kamen mogao dopremiti
otačstvom. Danas se toga iznova treba pri- Omer-age Bašića. Isklesan je 1798. godi- na željeno mjesto. Tako da se ne može reći
sjećati jer se o majci govori stidljivo, a oca ne i sigurno je najveći nišan na Balkanu. kako je nišan rezultat i posljedica omaža
se zaboravlja. Od zemlje jesmo, i u zemlju
STAV 2/8/2018 73
