Page 46 - STAV broj 405

DRUŠTVO

Piše: Nedim HASIĆ
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

smar Čirkinagić, bosanskohercego-
vački vizualni umjetnik s adresom u
Danskoj, postavio je u Zemaljskom
Imuzeju u Sarajevu izložbu nazvanu
“Herbarium”. Riječ je o biljkama ubra-
nim, osušenim, klasificiranim i izloženim
u formi herbara. Biljkama pronađenim
i ubranim na mjestima masovnih grob-
nica u Bosni i Hercegovini.
Nakon Agresije pronađeno je više od
1.000 masovnih grobnica, a još uvijek se
traga za više od 7.000 osoba. Do sada je
ekshumirano ukupno 25.500 osoba, od
kojih je 456 djece do 17 godina starosti.
Među njima je bilo i devet beba koje u tre-
nutku smrti nisu napunile godinu dana.
Amila Džaferagić bila je beba od tri
mjeseca kada je ubijena zajedno s majkom Ljute trave sa ljutih rana
Besimom. Posmrtni ostaci ekshumirani
su iz masovne grobnice Lanište u blizi-
ni Ključa. Nurka Čarkić i njeno novo-
rođenče ekshumirani su iz zajedničke ŠTA RASTE NA
grobnice u Drvaru. Novorođenče staro
jedan dan, iz porodice Muhić, ukopano
je kao najmlađa žrtva u Memorijalnom
centru Srebrenica – Potočari.
Čirkinagić je sakupljao biljke iz ra- MASOVNIM
zličitih masovnih grobnica, osušio ih i
ustaklio uz opis specifičnog naziva biljke
i podatke o porodici kojoj biljke pripa-
daju. Uz njih je dodao i naziv masovne
grobnice u kojoj su pronađene određe- GROBNICAMA
ne biljke te informaciju koliko je tijela
pronađeno u grobnici.

IMAGINARNI CV Ismar Čirkinagić sakupljao je biljke iz različitih masovnih
Ismar Čirkinagić 2006. godine diplo-
mirao je na Danskoj kraljevskoj akade- grobnica, osušio ih i ustaklio uz opis specifičnog naziva biljke
miji likovnih umjetnosti. Kada je imao
19 godina, izbjegao je iz Bosne i Herce- i podatke o porodici kojoj biljke pripadaju. Uz njih je dodao
govine u Dansku. Njegov rodni grad Pri- i naziv masovne grobnice u kojoj su pronađene određene
jedor zauzele su vojne i policijske snage
bosanskih Srba. Ismar je, strahujući za biljke te informaciju koliko je tijela pronađeno u grobnici.
svoj život, s lažnim pasošem uspio pobjeći
u Beograd, a odatle je 1992. s prijateljem
došao u Dansku. U toj je zemlji boravio obzir. A i šta bih s tim? Svi smo mi na a događalo mi se u više navrata, da me
tri godine u centrima za azil na nekoli- neki način žrtve predodređenosti sre- ljudi poistovjećuju s Dancem. Ne zato što
ko različitih mjesta prije nego što mu je dine u kojoj se nalazimo i interakcije s u govoru ubacujem neke danske riječi,
odobren boravak u augustu 1995. godine. ljudima unutar nje, željeli to da prizna- ne zato što možda preferiram bakalara,
Ko je Ismir Čirkinagić danas, nakon mo ili ne”, odgovara nam, nastavljajući: a ne burek ili zato što prosto mislim da
tri decenije života van domovine? Bosa- “Naravno naše iskustvo, obrazovanje i je promaha prirodna pojava, a ne neki
nac, Danac, Bošnjak, Prijedorčanin ili sve karakter imaju veliki udio u formira- prikriveni ubica, već iz razloga što sam
to skupa? Pitamo ga šta je ključno obi- nju identiteta. Vjerovatno sam pomalo insistirao na normalnosti i zakonu na-
lježje njegovog identiteta? “Nisam pri- od svega toga, ako to nekome išta zna- suprot lopovluka, korupcije i sitnog po-
davao puno misli tome ko sam i šta sam, či. Ali ono što je zaista poražavajuće u litičkog šićara. Ako tako postajete stra-
ne bar ako uzmemo pitanje identiteta u kontekstu Bosne i Hercegovine jeste to, nac u sopstvenoj zemlji, jer zahtijevate

46 9/12/2022 STAV