Page 48 - STAV broj 405

DRUŠTVO

kasnije Nacionalna galerija Danske taj
je rad uvrstila u svoju zbirku radova sa-
vremene umjetnosti.
“Sastojao se od raznolike flore po-
košene s masovne grobnice, sasušene i
spakovane u bale sijena te odjeće žrtava
čiji su životi završili u masovnim grob-
nicama. Donji dio rada su činile bale
sijena postavljene u nepravilan pijede-
stal, a na njima je stajao stativ za suše-
nje veša, s odjećom žrtava na njemu. Na-
ziv rada ‘Cleaning Times’ je aludirao na
kovanicu etničkog čišćenja nastalu ‘90-ih
na prostorima bivše Jugoslavije. Slična
je ‘Herbariumu’ ne samo zbog korištenja
floralnih elemenata već i zbog vidno na-
glašene ideje ljudske prolaznosti. Sijeno
simbolizira prijašnji život koji je našao
svoju novu formu, dok odjeća okačena
na stativ iznad u sebi i dalje simbolično
nosi kalup ranijeg života”, objašnjava
Čirkinagić, dodajući kako je sijeno kori-
šteno za instalaciju pokošeno s masovne PRIJEDOR DANAS
grobnice Stari Kevljani kod Prijedora. Na pitanje kako mu danas izgle-
Čirkinagić kaže i da postoje biljke da rodni grad, na šta mu liči Prijedor,
koje danas rastu na mjestima masovnih Čirkinagić odgovara: “Ni grad kao ni lju-
grobnica, a prije ih tu nije bilo. “Nema tu di nije u konstanti, svi se mi mijenjamo,
puno misterije, stvar je prosto prirodnih prosto je pitanje šta nas karakteriše u
procesa koji se tu odvijaju po istim prin- datom trenutku. Prijedor je danas grad
cipima. Jedina stvar koja nekad može da tranzicijskog kapitalizma čija stvarnost
bude atipična je ta da se na nekim lokaci- isijava iz neonskih reklama prekobroj-
jama pojave određene biljke kojih tu ranije nih pekara, apoteka i kladionica. Grafiti
nije bilo. To je uglavnom u slučaju sekun- na zidovima nas upućuju na umjetničko
darnih i tercijarnih grobnica, gdje bi se u djelovanje desničarskih grupa koje oksi-
procesu prikrivanja zločina i premješta- moronski pokušavaju da povežu histo-
nja tijela s jedne na drugu, odnosno treću rijske činjenice. Dobar dio najglasnijeg
lokaciju, korištenjem teške mehanizacije, noćnog života je jeftin provincijski gla-
s jedne lokacije s tijelima prenio i dio tla mur, pomiješan sa šund muzikom, koji
koje je pokrivalo grobnicu, a s njim i lo- iza sebe krije odavno izblijedjelu jugo-
kalna flora”, objašnjava. “I ta bi se flora tu slavensku srednju klasu danas s vidnom
prosto primila i započela novi ciklus. To patinom siromaštva. Ukratko, Prijedor “Modulom memorije”, “Ars Aevijem”,
je dijelom pomalo i simbolično, poput dobrim djelom slijedi regionalne trendo- Zemaljskim muzejom BiH i “Kum In-
života ljudi, žrtava etničkog čišćenja čiji ve potpunog izostanka bilo kakve vizije ternationalom”. U Zemaljskom muzeju
su životi presađeni na neka druga mjesta budućnosti, kome iskustvo devedesetih BiH postavljena je do 13. januara na-
širom planete, gdje su se i oni primili i dodatno daje jednu mračnu notu, speci- redne godine.
nastavili životni ciklus.” jalno imajući na umu da se u njegovoj Otvarajući sarajevsku izložbu, kazao
Pripremajući projekt, mnogo je vre- okolici i dalje traga za više stotina ‘ne- je da su svi ovi projekti dio nekih ličnih
mena proveo razgovarajući sa žrtvama stalih’ iz perioda devedesetih. Na dru- procesa u kojima čovjek kroz umjetnost
i s članovima njihovih porodica. Ipak, gu stranu, privatne inicijative i nevla- pokušava pronaći odgovore na pitanja
kaže, ne može izdvojiti samo jednu čija din sektor imaju neke zaista iskrene i koja ga muče. Kada ga pitamo je li on
ga je priča posebno potresla. “Sjetimo se hrabre korake u promoviranju ljudskih do sada našao odgovore, kaže ovako:
samo rečenice s kojom počinje Tolstoje- prava, zaštiti prirode i brige o životinja- “Svi mi konstantno tražimo odgovore
va Ana Karenjina. Sve sretne porodice sli- ma, znajući kakvoj ‘filozofiji palanke’ se na pitanja koje život stavlja pred nas, ali
če jedna na drugu, svaka nesretna porodica suprotstavljaju. Zadnjih godina tu je i za nas je najbitnije da li nam ti odgovo-
je nesretna na svoj način. To vam možda ‘ŠA Fest’, koji iz godine u godinu raste ri daju neki smisao. Nije više u pitanju
dovoljno govori o tome koliko je teško i svojim postojanjem drži u životu pop- ona Winstonova rečenica iz dnevnika u
i nadasve nepravedno izdvojiti jedno iz rok kulturu i time jednu urbanu notu u Orwellovoj 1984. kada kaže: ‘I understand
mnoštva svjedočenja. Ono što je poseb- životu grada.” HOW; I do not understand WHY.’ Sad svi
no potresno jeste način na koji se svi ti Čirkinagić je do sada izlagao u ne- imamo dovoljno informacija o onome šta
ljudi, kroz njihova svjedočenja, nose s koliko evropskih gradova, između osta- se događalo i HOW (kako) i WHY (za-
bolom koji im je nanesen, pokušavajući lih, u Berlinu, Liverpoolu, Istanbulu... što), ali toliko je taj svijet zla suprotan
obuzdati bilo kakvu emociju da izbije iz Sarajevsku postavku izložbe “Herbari- normalnosti da je izuzetno teško pomiriti
njihovog narativa, kao da je to posljed- um” organizirali su bosanskohercego- se sa zaključcima koji proizlaze iz tih
nja linija odbrane pred onim što su im vačka VII Akademija uz podršku “Da- odgovora. Odgovore imam, smisao nisam
neljudi učinili.” nish Arts Councila” te u partnerstvu s našao.” n

48 9/12/2022 STAV