Page 47 - STAV broj 405

normalnost naspram lopovluka, onda se
upitajte šta je to bosanskohercegovački
identitet i želite li ga upisati u vaš ima-
ginarni CV.”
Kaže da je imao divno djetinjstvo,
odrastao poput drugih tinejdžera bilo
gdje na svijetu kada se njegov svijet pre-
okrenuo preko noći, a mjesta na kojima
se igrao postala mjesta ratnih zločina i
masovnih grobnica. U Prijedoru je u tri
njegova koncentraciona logora tokom
ljeta 1992. godine ubijeno 3.162 Bošnja-
ka i Hrvata, od toga 102 djece.
“Svi mi koji smo nekada živjeli unu-
tar granica Jugoslavije svoje živote dije-
limo na prije i poslije. Granica između
ta dva vremenska prostora povučena je
dramatičnim događajima koji će naknad-
no i pojedinačno oblikovati budućnost
novonastalih država iz nekadašnjih re-
publika. Svaki zaseban dio Jugoslavije
imao je svoj point of no return, a za nas u
Bosni i Hercegovini je to bila 1992. Čak
i za stanovnike republika koje nisu bile
direktno pogođene ratom život se dra-
stično promijenio raspadom Jugosla-
vije i sistema njenih vrijednosti”, kaže
Čirkinagić na pitanje koliko su zločini
u njegovom rodnom gradu utjecali na
njegovo odrastanje. “Onda možda nije
potrebno ni govoriti kakva su iskustva
imali oni koji su bili direktni svjedoci
rata, a da ne idem dalje u granatiranja,
logore, deportacije, silovanja, masovne
egzekucije... Naravno da je sve to uveli-
ko utjecalo na sve nas, na naše stavove i
kako ćemo dalje graditi naš životni put.”

SUROVA STVARNOST RATA
Čirkinagić nije tipičan umjetnik, on
svojim radovima, kako kaže, pokušava
dočarati surovu stvarnost rata, što je po-
nekad veoma teško jer je za ljude na Za-
padu ta stvarnost potpuno nevjerovatna
i nepoznata, nešto daleko i užasavajuće.
“Herbarium” je jedan od radova kojima
pokušava dočarati tu stvarnost.
“Jednostavno je taj rad izronio iz
procesa koji su se odvijali godinama ra-
nije, gdje sam od 2004. godine obilazio
i fotografisao lokacije masovnih grobni-
ca, te radio na nekim većim konceptu-
alnim radovima koji su uključivali si-
jeno s njih. Teško mi se sjetiti i kada
su nastali prvi radovi Herbarija, ali ako
se dobro sjećam, prvi put su izlagani
2006. ili 2007. godine.”
Izložba je nastala nakon što je Ismar
Čirkinagić mjesecima posjećivao mjesta
masovnih grobnica i intervjuirao ljude
koji su preživjeli masovna strijeljanja.
Tako je nastao njegov prvi rad koji je te-
matizirao masovne grobnice. Prvi je put
prikazan 2005. godine u Muzeju umjetno-
sti u danskom Esbjergu. Petnaest godina

STAV 9/12/2022 47