Page 65 - STAV 82 29.09.2016
P. 65
stvarnosti. Pitanje je da li bi se takva ide- Američki leksikograf i reformator pravopisa Noah Webster u
ja mogla i provesti u potpunosti i koliko “Disertaciji o engleskom jeziku” iz 1789. godine tvrdio je kako
bi vremena za to trebalo. Međunarodni
umjetni jezik esperanto, koji je osmi- je “neophodno i neizbježno” da se pojave velike razlike između
slio doktor Ludvig Lazarus Zamenhof engleskog jezika u Engleskoj i Americi te da će se engleski jezik
i obznanio ga 1887. godine, postigao je u Sjevernoj Americi razlikovati od engleskog u Engleskoj onoliko
impresivan međunarodni uspjeh, ali ni-
kad nije imao zvaničan status međuna- koliko se savremeni holandski, danski i švedski razlikuju od
rodnog jezika niti prestiž kakav imaju njemačkog ili jedan od drugog
“prirodni” jezici. Međutim, zanimljivo
je ovdje, makar kao umjetničku viziju, govornika bosanskog, hrvatskog i srpskog
prikazati i ideju da sveopće razumijeva- buDućnoSt boSanSkoG jezika jezika, sudbinu bosanskog jezika i otpor
nje ne vodi do mira, već do razmirica. U knjizi Smrt jezika David Crystal (ili sklonost) njegovih govornika diver-
Britanski pisac Douglas Adams u knjizi spominje situaciju poslije raspada Ju- gencijskim procesima još je nezahvalnije
Autostoperski vodič kroz galaksiju, fantastič- goslavije, gdje je jedan standardni jezik prognozirati.
noj priči koja se dešava u svemiru nakon (srpskohrvatski) raslojen na tri druga Jedna od čestih tema u vezi s jezikom
uništenja Zemlje, predstavlja babilonsku (bosanski, hrvatski i srpski). On spomi- u vremenu globalizacije jeste izumiranje
ribicu. To je biće koje omogućava razu- nje mogućnost da bi jednog dana hrvatski jezika. Tako se nekad i kod ozbiljnih lju-
mijevanje među govornicima različitih i srpski jezik mogli postati međusobno di, u nekim slučajevima i lingvista, može
jezika i uspješnu komunikaciju tako da nerazumljivi ako njihovi govornici na- naići na tvrdnju da će nekad u relativno
govornik govori na svom jeziku, a slu- stave ulagati napore u osnaživanje me- bliskoj budućnosti bosanskog jezika ne-
šalac osjeća da dobija poruku na svom. đusobnih razlika među tim jezicima kao stati i da će ga zamijeniti drugi (obično
Uprkos svim pohvalama jedinstvenosti simbola identiteta. O nerazumljivosti u spomenu engleski). Te su tvrdnje dobre
i korisnosti babilonske ribice, autor nje- sadašnjem trenutku ne može biti govora, za razmišljanje, ali nisu za brigu, jer lin-
no predstavljanje završava napomenom ali jezičke i nejezičke politike koje se pro- gvistički “proroci” uglavnom griješe. Te
da “time što je djelotvorno uklonila sve vode mogle bi ohrabriti takve prognoze. tvrdnje nisu ni za nebrigu, ali sigurno je
prepreke u komunikaciji između različi- Ipak, budućnost može donijeti i nepred- bolje i korisnije učiniti nešto za čuvanje
tih rasa, sirota babilonska ribica izazvala vidive obrte. Zbog specifične sociolin- bosanskog jezika danas i sutra nego bri-
je više krvavih ratova nego sve ostalo u gvističke situacije u Bosni i Hercegovini nuti o onome što će biti za stotinu godi-
čitavoj historiji”. i konstantne izmiješanosti i povezanosti na – ne čineći ništa. n
STAV 29/9/2016 65