Page 68 - STAV 82 29.09.2016
P. 68

KULTURA



                                                                               Ismail Palić: “Sarajevski
                                                                               filološki susreti jesu
                                                                               najznačajniji domaći naučni
                                                                               skup u oblasti filologije
                                                                               te, nadamo se, jedan od
                                                                               važnijih regionalnih skupova
                                                                               te vrste. Projekti poput
                                                                               ovoga  na najbolji način
                                                                               pokazuju kako trebamo
                                                                               djelovati kao filolozi –
                                                                               jezikoslovci, teoretičari
                                                                               i historičari književnosti:
                                                                               dakle, baviti se naučno-
                                                                               -istraživačkim radom i
                                                                               razmjenjivati spoznaje s
                                                                               kolegicama i kolegama iz
                                                                               zemlje i inostranstva”


            U svom se izlaganju Čengić osvrnula   četrdesetak autora svih nacionalnih grupa   u 19. stoljeću, izdvojeni su i romanizirana
          na početke stvaranja bh. dramske književ-  s ovih prostora napisalo je više od  stoti-  hronika u dijaloškoj formi Rašida Beogra-
          nosti, odnosno period “rađanja” potrebe   nu dramskih tekstova, i tako dolazi do je-  đanina Bošnjaka, pjesma fra Grge Martića,
          pisanja i javnog prezentiranja dramskih   dinstvene pojave u razvitku našeg teatra   djelo Mala historija događaja u Hercegovini
          tekstova, koje je inicirala euforija “zajed-  i naše dramske književnosti: amaterska   Husejna Bračkovića, biografija drugova po-
          ništva”, determinirana buđenjem nacio-  pozorišna djelatnost podstakla je i stvori-  slanika Muhameda i kasnijih generacija u
          nalne svijesti radi isticanja teritorijalne   la dramsku književnost”, naglasila je pro-  historiji islama, koju je objavio Muhamed
          i jezičke jednakosti (Bošnjaka, Hrvata i   fesorica Čengić.          Kamil-beg Cvijetić, biografija o muftiji
          Srba). “Anonimnost ove vrste umjetnič-                               Karabegu autora Abdullaha Riđanovića,
          kog stvaralaštva, kako autora, tako i sa-  kriza iDentiteta ili      historija Bosne u 19. stoljeću Saliha Sidki
          mih tekstova, zaintrigirala je intelektual-  PrilaGođavanje novim    Hadžihusejnovića Muvekkita itd.
          ne krugove u Bosni i Hercegovini koji su   PovijeSnim okolnoStima       Promociji bh. jezika, bh. lingvistike,
          pokrenuli procese elokventnijeg pristupa   Posebna pažnja na 4. Sarajevskim fi-  književnosti i nauke o književnosti u svi-
          u popularizaciji ovog književnog žanra”,   lološkim susretima bila je posvećena tra-  jetu doprinijela je i Edina Špago-Ćumu-
          ocijenila je Čengić. Kao književni časo-  diciji i historiji bošnjačke književnosti. O   rija zanimljivim izlaganjem Kulturološke
          pis koji je pokrenuo tradiciju objavljiva-  Literarnom stvaralaštvu Bošnjaka na orijen-  vrijednosti sevdalinke u engleskim prijevodi-
          nja dramskih tekstova bh. autora, navela   talnim jezicima od sredine XIX stoljeća do   ma, koje ističe bh. sevdalinku kao muzički
          je Bosanski prijatelj (1850), čiji je pokretač   1918. govorio je prof. dr. Adnan Kadrić.   izraz u kojem su sadržani specifični kon-
          bio značajni kulturni djelatnik Ivan Frano   Istakao je kako je “teško govoriti o pojavi   cepti bh. kulture i tradicije, povezanost
          Jukić. Osim časopisa i književnih listova,   tzv. krize identiteta iz jednog jednostavnog   čovjeka s prirodom, njegova potreba za
          profesorica Čengić osvrnula se i na izda-  razloga – bošnjački i bosanskohercegovač-  ljubavlju, razvoj žene od podređenog po-
          nja ondašnjih malobrojnih pozorišnih in-  ki literarni identitet vrlo je kulturološki   ložaja naspram muškarca, do nedodirljive
          stitucija ili pojedinaca u vlastitoj nakladi   složen, on se razgranava i stalno dogra-  uloge majke... Svoj osvrt na bh. pjesnički
          koji su organizirali praizvedbe predstava   đuje i afirmira, naprosto koristeći medij   naraštaj posljednje decenije prezentirali su
          u čitalačkim udruženjima, čitaonicama ili   više jezika”. Iz izlaganja profesora Kadri-  i Elvira Mezit i Ivan Šunjić u referatu Po-
          prostorima u privatnom vlasništvu (Des-  ća moguće je zaključiti kako već tada (od   etičko-stilska obilježja savremene bh. poezije,
          pića kuća), a koji su također doprinijeli   sredine 19. stoljeća do 1918. godine) mo-  a govorilo se i o putopisima Zuke Džum-
          valorizaciji i autentičnosti zapisa prvih   žemo govoriti o ozbiljnom bošnjačkom i   hura, romanima Branka Ćopića, bosan-
          bosanskohercegovačkih dramskih teksto-  bh. literarnom stvaralaštvu, koje je kroz   skim srednjovjekovnim poveljama, poeziji
          va u njihovom izvornom obliku. “Iako su   stoljeća ostalo utkano u druge kulture i   Amira Brke, stvaralaštvu Hamze Hume...
          dramski tekstovi u početku bili gotovo na-  jezike, postavši tako njihov neodvojiv dio.   Prvi Sarajevski filološki susreti odr-
          mjenski pisani za amaterske družine, oni   U svom je referatu profesor Kadrić poseb-  žani su 2010. godine, a njihovo 4. izdanje,
          su istovremeno bili plasirani i kroz razli-  no izdvojio Ali Riza-bega Stočanina, koji   šest godina trajanja i razvijanja, nekoliko
          čite vrste interpretacije u središtima druš-  je sredinom 19. stoljeća u okviru Osman-  stotina prezentiranih radova iz oblasti lin-
          tvenog okupljanja i kulturno-prosvjetnog   skog carstva štampao svoje djelo poznato   gvistike i nauke o književnosti i tri objav-
          organiziranja, u kulturno-umjetničkim   kao Serguzeštname-i Ali Riza bey Istolčevi   ljena zbornika kao trajni doprinos nauci
          nacionalnim društvima kao što su: ‘Gaj-  (Pustolovine Riza-bega Stočanina). Osim   potvrđuju stabilan kontinuitet postojanja
          ret’, ‘Sloga’, ‘Napredak’ (1902), ‘Prosvje-  ovog djela, koje predstavlja jednu od na-  i obećavajući nagovještaj opstanka ovog
          ta’, ‘La Benevolencija’, ‘Gusle’, ‘Trebević’   jinteresantnijih autobiografija u bošnjač-  projekta, što u današnjem vremenu već
          (1902, 1903)... Za vrijeme Austro-Ugarske   koj književnosti na orijentalnim jezicima   predstavlja veliko postignuće.   n



         68  29/9/2016 STAV
   63   64   65   66   67   68   69   70   71   72   73