Page 66 - STAV 82 29.09.2016

KULTURA

Piše: Mirza SKENDERAGIĆ

avršena je četvrta međunarodna na-
učna konferencija Sarajevski filo-
loški susreti, na kojoj su od 22. do
z24. septembra 2016. godine naučni-
ci i stručnjaci iz sedam evropskih zemalja
(Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sloveni-
je, Srbije, Crne Gore, Poljske i Mađarske)
prezentirali desetine tema iz oblasti filolo-
gije, tj. lingvistike i nauke o književnosti.
Sarajevske filološke susrete organiziralo
je Bosansko filološko društvo, a glavni cilj
ove manifestacije jeste promocija jezičke i
književne baštine naroda BiH, razmjena
najnovijih naučno-istraživačkih spoznaja
i dostignuća u oblasti filologije te jačanje
saradnje filologa iz zemlje i inostranstva.
Četvrti Sarajevski filološki susreti bili su
posvećeni temama Jezik i kulturni kon-
tekst, Književnost, kultura, identitet, koje se
tiču danas vrlo aktualnih globalnih filo-
loških pitanja, te temama Složena rečenica
i Književnost i štampa u BiH krajem XIX i
početkom XX stoljeća, koje skreću pažnju na
konkretnija pitanja lingvistike i nauke o
književnosti. Ovogodišnje izdanje Susreta
od prethodnih izdvaja tematska raznoli-
kost i detaljnija posvećenost historiji i tra-
diciji književnosti i jezika naroda u BiH.
Susreti su otvoreni na Filozofskom fa-
kultetu u Sarajevu predavanjem Glagolski
načini u složenim rečenicama prof. dr. Ive
Pranjkovića, a u istoj je sekciji svoj rad
Kondicionalne kopulativne rečenice predsta-
vio i predsjednik Organizacionog odbora
Susreta i predsjednik Bosanskog filološ-
kog društva prof. dr. Ismail Palić. On je
iznio niz poteškoća s kojima se Bosan-
sko filološko društvo susreće kao glavni
organizator ovog projekta: “Organizirati
naučne skupove u Bosni i Hercegovini
kakvi su Sarajevski filološki susreti danas
nažalost nije nimalo lahko. Premalo je ra- osnažiti pozicije onoga čime se bavimo i stvarnih novinskih listova u Bosni i Her-
zumijevanja i podrške institucija i organa što bi nam (i ne samo nama) moralo biti cegovini, Sarajevski filološki susreti bili
koji bi ih morali imati. Zbog toga su orga- u najvećem interesu.” su posvećeni i temi bh. književnih časo-
nizatori uložili zaista veliki trud i napor, Doc. dr. Halid Bulić, jedan od člano- pisa i književne periodike s kraja 19. i
svjesni da je kontinuitet ovakvog projek- va Organizacijskog odbora i učesnika 4. početka 20. stoljeća. O ovoj temi govorio
ta iznad svih nerazumijevanja, poteško- izdanja Susreta, kao “najvažniji rezultat je prof. dr. Sanjin Kodrić s Filozofskog
ća i ličnih odricanja. Sarajevski filološki ove konferencije” izdvaja “razvoj pojedi- fakulteta Univerziteta u Sarajevu, jedan
susreti – to možemo reći s ponosom i bez naca, i učesnika i publike”. “Na Susretima od inicijatora i predsjednik Organizaci-
imalo lažne skromnosti – jesu najznačaj- učestvuju i iskusni istraživači iza kojih su onog odbora prvih Sarajevskih filoloških
niji domaći naučni skup u oblasti filolo- mnogi nastupi i tekstovi, ali i oni mlađi, susreta održanih 2010. godine. Profesor
gije te, nadamo se, jedan od važnijih regi- koji tek stasavaju u zrele naučnike. Ova je Kodrić založio se za promjenu odnosa
onalnih skupova te vrste. Projekti poput konferencija dobro mjesto na kojem i jedni prema fenomenu književnih časopisa
ovoga, u to sam potpuno uvjeren, na naj- i drugi mogu dobiti ohrabrenje, savjet i do- u savremenim književno-historijskim
bolji način pokazuju kako trebamo djelo- bronamjernu kritiku”, rekao nam je Bulić. istraživanjima, a posebno u kontekstu
vati kao filolozi – jezikoslovci, teoretičari savremene kulturalno orijentirane histo-
i historičari književnosti: dakle, baviti se književni čaSoPiS kao rije književnosti: “U ovom kontekstu
naučno-istraživačkim radom i razmjenji- kulturalno-Poetička Pojava književni časopis postaje ne samo puki
vati spoznaje s kolegicama i kolegama iz S obzirom na to da se ove godine književno-historijski izvor već, naprotiv,
zemlje i inostranstva. Time ćemo najbolje obilježava i 150. godišnjica pojave prvih naročiti širi kulturalni okvir ili, kako bi

66 29/9/2016 STAV