Page 67 - STAV broj 348
P. 67

zvaničnog početka Drugog svjetskog rata   radu Položaj nemuslimana u muslimanskoj   džamijom u Bitolju. Srbi su je prisvoji-
          u Jugoslaviji) potpisali dvije rezolucije čiji   državi (s upoređenjem s nekim današnjim   li još odmah iza Balkanskog rata. Sud
          se tekst odnosi na pravno nasilje Vlade   prilikama – El Hidaja 1940-194, broj 9-11,   je osudio, da je džamija vlasništvo pra-
          Kraljevine Jugoslavije prema vakufskoj   stranica 245), pozivajući se na ugovor od   voslavne crkve, jer od Balkanskog rata
          imovini. Pisane su u povodu dodjeljivanja   10. 9. 1919. u Saint Germainu, podsjeća da   muslimani u njoj nisu održali ni jedne
          Sinan-pašine džamije u Prizrenu i Kršne   on predviđa zaštitu. Pored ostalog, sadrži   molitve, te je prema tome njihovo pravo
          džamije u Bitoli u posjed Srpske pravo-  i ove tačke: “muslimanske mošeje, groblja   zbog zastare izgubljeno. Ovdje je zastara
          slavne crkve. Usporedbom forme prote-  i drugih vjerskih ustanova”, da će prema   od trideset godina bila mjerodavna, a kod
          sta i kod prvih i kod drugih rezolucija,   tom pravnom aktu “religiozne zadužbine   Sinan-pašine džamije u Prizrenu, gdje je
          kao i analizom potpisnika, uočljivo je da   (vakufi), kao i ostale njihove religiozne   zastara preko tri stotine godina, nije bila
          se radi o zaštiti univerzalnih vrijednosti   i dobrotvorne ustanove biti dopuštene i   mjerodavna valjda s toga, jer je išla u pri-
          proklamiranih islamom, pravo na život,   nove ustanove te vrste moći će se stvori-  log muslimana i džamije!”
          slobodu, imetak, rad i dostojanstvo te da   ti po opštim zakonskim propisima”, te   Handžić se osvrnuo i na tekst iz Politi-
          su, manje ili više, te rezolucije potpisa-  iz službenih akata merhum reisul-ule-  ke od 3. 8. 1938. godine: “Pretprošle godi-
          le iste osobe, što dodatno naglašava da   me Maglajlića iznosi samo nekoliko pri-  ne jednoj ženi u Štipu javio se u snu sveti
          je antifašizam jedna od primordijalnih,   mjera o nasilnom oduzimanju, rušenju i   Ilija i rekao joj: ‘Dokle će moja crkva biti
          podrazumijevajućih odlika bošnjačkog   skrnavljenju islamskih vjerskih objekata.   ovako zapuštana i prljava?’ Ova pobožna
          nacionalnog bića.                 Naveo je podatke da je u Kosovskoj Mi-  žena pozvala je svoje susjetke i ispričala
                                            trovici zapaljena i sa zemljom sravnjena   im san. Ubrzo je napuštena džamija poči-
          REŽIMSKO PRETVARANJE DŽAMIJA U    najljepša džamija od okružnog načelnika   šćena i pozvan sveštenik da osveti vodicu.
          CRKVE                             Petra Kunovčića, a na regulacionom pla-  Danas je prvi put poslije pet i po vjekova
            S aspekta proučavanja naše historio-  nu iz 1931. godine nije ni jedna od šest   rezan slavski kolač u ovoj crkvi i služena
          grafije, važno je podsjetiti na te dvije re-  džamija ostavljena, da je u Prištini 1928.   služba Božja. Za Štip i cijelu okolinu ovo
          zolucije, koje iz nekih razloga savremeni   uzeta jedna džamija za vojni magacin, a   je bio važan događaj. – Od svih ovih ar-
          istraživači ne pominju, premda su njihov   1930. vojne vlasti su je kao svoju imovinu   gumenata, kojima pametni ljudi vjeruju,
          tekst i vijesti o njima dostupni u časopisi-  poklonile kao sokolanu jugoslavenskom   za pravoslavce više je vrijedio jedan babiji
          ma i glasilima tog doba. Na njih je pažnju   sokolu, potom da je u Gostivaru, gdje je   san”, zaključuje Handžić.
          domaće javnosti svojevremeno u časopi-  bilo preko dvije trećine muslimana, sve-  Na ove nepravedne postupke musli-
          su Osvit skrenuo predsjednik “El-Hida-  den broj džamija na dvije, a jedinu je za-  mani Bosne i Hercegovine nisu mogli
          je” Mehmed Handžić. Naime, Handžić u   palio sreski poglavar Joksić, zdravu mu-  ostati ravnodušni. Učinili su što je bilo
                                            naru lično je srušio ispalivši pri obaranju   moguće. Protestirali su s dvije rezolucije.
                                            17 bombi. Za ovo je Joksić samo premje-  Prva je bila rezolucija mostarskih musli-
                                            šten u Negotin – Vardar. Na ruševinama   mana 18. februara 1941. godine.
                                            džamije ispijajući zdravice govorio je da
                                            naša država (Jugoslavija) ne trpi šiljaka.   MOSTARSKA REZOLUCIJA IZ
                                            Handžić ističe kako je takvih primjera   FEBRUARA 1941.
                                            bilo napretek, a potom je objasnio po-  Mostarski muslimani održali su sa-
                                            vode pisanje dvije rezolucije u Mostaru   stanak povodom osude Okružnog suda u
                                            i Sarajevu:                        Prizrenu, po kojoj je Sinan-pašina džami-
                                               “U najskorije vrijeme novine su ja-  ja u Prizrenu dosuđena srpsko-pravoslav-
                                            vile dva vrlo teška slučaja. Sudskim pu-  noj crkvenoj općini u Prizrenu, te osuda
                                            tem, gdje se kroji pravda, dosuđene su   Okružnog suda u Bitolju, Apelacionog
                                            dvije džamije srpskim crkvenim vlasti-  suda u Skoplju i Kasacionog suda u Be-
                                            ma: jedna u Bitolju (Kršena džamija), a   ogradu, po kojima je Kršena džamija u
                                            jedna u Prizrenu (Sinan pašina džamija).   Bitolju predata u definitivno vlasništvo
                                            Sinan pašinu džamiju sam vidio. Zbilja,   pravoslavnoj eparhiji ohridsko-bitoljskoj,
                                            nema joj para ni u Sarajevu. Zidana je   pa su nakon iscrpnog i svestranog razma-
                                            od tesanog kamena, a krasi je vitka mu-  tranja pomenutih slučajeva donijeli slje-
                                            nara. Pravoslavni Srbi tvrde da se je Si-  deće zaključke:
                                            nan paša koristio materijalom manastira   “1. Da su iznesene presude i sa pravne
                                            sv. Arhanđela, koji je sazidao car Dušan   i sa stvarne strane neutemeljene i u pro-
                                            oko 1350. nedaleko Prizrena. Međutim   tivnosti sa svim obzirima lijepog postupka
                                            za to nema nikakvih dokaza osim prazne   i odnosa sa oko dva miliona muslimana
                                            tvrdnje, čak usporedba materijala, koji se   Jugoslavije i u očiglednoj opreci s pozi-
                                            raspoznaje kod ruševina toga manastira   tivnim i jasnim zakonskim propisom §-a
                                            sa materijalom od koga je zidana Sinan   24. Zakona o islamskoj vjerskoj zajednici
                                            pašina džamija daje potpuno obratan za-  Kraljevine Jugoslavije, pa i čl. 10. Sanžer-
                                            ključak, nego li su ga izveli pravoslavci.   menskog ugovora, na koji se poziva Ka-
                                            Pa ni s tom tvrdnjom nisu se zadovoljili,   sacioni sud u Beogradu u svojoj presudi,
                                            nego idu još dalje, pa tvrde, da je i samo   a koji ugovor nije trebalo ni spominjati
                                            zemljište, na kojem je zidana spomenuta   pored § 24. Zakona o islamskoj vjerskoj
                                            džamija, prisilno oteto od pravoslavne cr-  zajednici, osim ako se time nije mislilo
                                            kvene općine. Na ovu se tvrdnju razuman   pozivanjem na taj propis Sanžermenskog
                                            čovjek može samo začuditi ili s prezirom   ugovora i pogrešnim tumačenjem istog u
                                            osmjehnuti. Sličan je slučaj i sa Kršenom   javnosti pojačati vrijednost onakove osude.


                                                                                                    STAV 5/11/2021 67
   62   63   64   65   66   67   68   69   70   71   72