Page 67 - STAV broj 348

zvaničnog početka Drugog svjetskog rata radu Položaj nemuslimana u muslimanskoj džamijom u Bitolju. Srbi su je prisvoji-
u Jugoslaviji) potpisali dvije rezolucije čiji državi (s upoređenjem s nekim današnjim li još odmah iza Balkanskog rata. Sud
se tekst odnosi na pravno nasilje Vlade prilikama – El Hidaja 1940-194, broj 9-11, je osudio, da je džamija vlasništvo pra-
Kraljevine Jugoslavije prema vakufskoj stranica 245), pozivajući se na ugovor od voslavne crkve, jer od Balkanskog rata
imovini. Pisane su u povodu dodjeljivanja 10. 9. 1919. u Saint Germainu, podsjeća da muslimani u njoj nisu održali ni jedne
Sinan-pašine džamije u Prizrenu i Kršne on predviđa zaštitu. Pored ostalog, sadrži molitve, te je prema tome njihovo pravo
džamije u Bitoli u posjed Srpske pravo- i ove tačke: “muslimanske mošeje, groblja zbog zastare izgubljeno. Ovdje je zastara
slavne crkve. Usporedbom forme prote- i drugih vjerskih ustanova”, da će prema od trideset godina bila mjerodavna, a kod
sta i kod prvih i kod drugih rezolucija, tom pravnom aktu “religiozne zadužbine Sinan-pašine džamije u Prizrenu, gdje je
kao i analizom potpisnika, uočljivo je da (vakufi), kao i ostale njihove religiozne zastara preko tri stotine godina, nije bila
se radi o zaštiti univerzalnih vrijednosti i dobrotvorne ustanove biti dopuštene i mjerodavna valjda s toga, jer je išla u pri-
proklamiranih islamom, pravo na život, nove ustanove te vrste moći će se stvori- log muslimana i džamije!”
slobodu, imetak, rad i dostojanstvo te da ti po opštim zakonskim propisima”, te Handžić se osvrnuo i na tekst iz Politi-
su, manje ili više, te rezolucije potpisa- iz službenih akata merhum reisul-ule- ke od 3. 8. 1938. godine: “Pretprošle godi-
le iste osobe, što dodatno naglašava da me Maglajlića iznosi samo nekoliko pri- ne jednoj ženi u Štipu javio se u snu sveti
je antifašizam jedna od primordijalnih, mjera o nasilnom oduzimanju, rušenju i Ilija i rekao joj: ‘Dokle će moja crkva biti
podrazumijevajućih odlika bošnjačkog skrnavljenju islamskih vjerskih objekata. ovako zapuštana i prljava?’ Ova pobožna
nacionalnog bića. Naveo je podatke da je u Kosovskoj Mi- žena pozvala je svoje susjetke i ispričala
trovici zapaljena i sa zemljom sravnjena im san. Ubrzo je napuštena džamija poči-
REŽIMSKO PRETVARANJE DŽAMIJA U najljepša džamija od okružnog načelnika šćena i pozvan sveštenik da osveti vodicu.
CRKVE Petra Kunovčića, a na regulacionom pla- Danas je prvi put poslije pet i po vjekova
S aspekta proučavanja naše historio- nu iz 1931. godine nije ni jedna od šest rezan slavski kolač u ovoj crkvi i služena
grafije, važno je podsjetiti na te dvije re- džamija ostavljena, da je u Prištini 1928. služba Božja. Za Štip i cijelu okolinu ovo
zolucije, koje iz nekih razloga savremeni uzeta jedna džamija za vojni magacin, a je bio važan događaj. – Od svih ovih ar-
istraživači ne pominju, premda su njihov 1930. vojne vlasti su je kao svoju imovinu gumenata, kojima pametni ljudi vjeruju,
tekst i vijesti o njima dostupni u časopisi- poklonile kao sokolanu jugoslavenskom za pravoslavce više je vrijedio jedan babiji
ma i glasilima tog doba. Na njih je pažnju sokolu, potom da je u Gostivaru, gdje je san”, zaključuje Handžić.
domaće javnosti svojevremeno u časopi- bilo preko dvije trećine muslimana, sve- Na ove nepravedne postupke musli-
su Osvit skrenuo predsjednik “El-Hida- den broj džamija na dvije, a jedinu je za- mani Bosne i Hercegovine nisu mogli
je” Mehmed Handžić. Naime, Handžić u palio sreski poglavar Joksić, zdravu mu- ostati ravnodušni. Učinili su što je bilo
naru lično je srušio ispalivši pri obaranju moguće. Protestirali su s dvije rezolucije.
17 bombi. Za ovo je Joksić samo premje- Prva je bila rezolucija mostarskih musli-
šten u Negotin – Vardar. Na ruševinama mana 18. februara 1941. godine.
džamije ispijajući zdravice govorio je da
naša država (Jugoslavija) ne trpi šiljaka. MOSTARSKA REZOLUCIJA IZ
Handžić ističe kako je takvih primjera FEBRUARA 1941.
bilo napretek, a potom je objasnio po- Mostarski muslimani održali su sa-
vode pisanje dvije rezolucije u Mostaru stanak povodom osude Okružnog suda u
i Sarajevu: Prizrenu, po kojoj je Sinan-pašina džami-
“U najskorije vrijeme novine su ja- ja u Prizrenu dosuđena srpsko-pravoslav-
vile dva vrlo teška slučaja. Sudskim pu- noj crkvenoj općini u Prizrenu, te osuda
tem, gdje se kroji pravda, dosuđene su Okružnog suda u Bitolju, Apelacionog
dvije džamije srpskim crkvenim vlasti- suda u Skoplju i Kasacionog suda u Be-
ma: jedna u Bitolju (Kršena džamija), a ogradu, po kojima je Kršena džamija u
jedna u Prizrenu (Sinan pašina džamija). Bitolju predata u definitivno vlasništvo
Sinan pašinu džamiju sam vidio. Zbilja, pravoslavnoj eparhiji ohridsko-bitoljskoj,
nema joj para ni u Sarajevu. Zidana je pa su nakon iscrpnog i svestranog razma-
od tesanog kamena, a krasi je vitka mu- tranja pomenutih slučajeva donijeli slje-
nara. Pravoslavni Srbi tvrde da se je Si- deće zaključke:
nan paša koristio materijalom manastira “1. Da su iznesene presude i sa pravne
sv. Arhanđela, koji je sazidao car Dušan i sa stvarne strane neutemeljene i u pro-
oko 1350. nedaleko Prizrena. Međutim tivnosti sa svim obzirima lijepog postupka
za to nema nikakvih dokaza osim prazne i odnosa sa oko dva miliona muslimana
tvrdnje, čak usporedba materijala, koji se Jugoslavije i u očiglednoj opreci s pozi-
raspoznaje kod ruševina toga manastira tivnim i jasnim zakonskim propisom §-a
sa materijalom od koga je zidana Sinan 24. Zakona o islamskoj vjerskoj zajednici
pašina džamija daje potpuno obratan za- Kraljevine Jugoslavije, pa i čl. 10. Sanžer-
ključak, nego li su ga izveli pravoslavci. menskog ugovora, na koji se poziva Ka-
Pa ni s tom tvrdnjom nisu se zadovoljili, sacioni sud u Beogradu u svojoj presudi,
nego idu još dalje, pa tvrde, da je i samo a koji ugovor nije trebalo ni spominjati
zemljište, na kojem je zidana spomenuta pored § 24. Zakona o islamskoj vjerskoj
džamija, prisilno oteto od pravoslavne cr- zajednici, osim ako se time nije mislilo
kvene općine. Na ovu se tvrdnju razuman pozivanjem na taj propis Sanžermenskog
čovjek može samo začuditi ili s prezirom ugovora i pogrešnim tumačenjem istog u
osmjehnuti. Sličan je slučaj i sa Kršenom javnosti pojačati vrijednost onakove osude.

STAV 5/11/2021 67