Page 68 - STAV broj 348

DRUŠTVO

U Prištini je 1928. uzeta jedna džamija za vojni magacin, a 1930. vojne vlasti su je kao svoju
imovinu poklonile kao sokolanu jugoslavenskom sokolu, potom je u Gostivaru, gdje je bilo
preko dvije trećine muslimana, sveden broj džamija na dvije, a jedinu je zapalio sreski
poglavar Joksić, zdravu munaru lično je srušio ispalivši pri obaranju 17 bombi. Za ovo je Joksić
samo premješten u Negotin – Vardar. Na ruševinama džamije ispijajući zdravice govorio je da
naša država (Jugoslavija) ne trpi šiljaka. Handžić ističe kako je takvih primjera bilo mnogo.

muslimanima mrskog komesarijata. U
protivnom muslimani imaju s pravom
osnova posumnjati, da im je ugrožen op-
stanak u njihovoj rođenoj zemlji, jer kad
uprava te zemlje neće da zaštiti od nasr-
taja ni džamije, kako će vjerovati, da će
im druge, svetinje kao ljudima i građani-
ma biti zaštićene. Ova sumnja naročito
je opravdana, jer se u konkretnim sluča-
jevima, radi o aktima pravosuđa, koje bi
trebalo biti iznad svega.”
Potpisnici rezolucije bili su: hafiz
Omer Džabić s. r., muftija u miru, Šakir
Konjhodžić s. r., predsjednik “Ihvana”,
Ibrahim Fejić s. r., muderis, h. Salih Udo-
vičić s. r., šerijatski sudija u penziji, Sma-
ilbegović Hasan s. r., direktor Medrese,
hafiz Salih Puzić s. r., predsjednik musli-
manske čitaonice, Ibrahim Voljevica H.
s. r., imam, Šljivo Muharem s. r., vjerou-
čitelj, Ahmed Fazlagić s. r., imam, h. Ali
Lakišić s. r., posjednik, Ibrahim Ribica
s. r., predsjednik vakufsko-mearifskog
Mehmed Handžić povjerenstva, hadži Ahmed Karabeg s.
r., muderis, Hamza Puzić s. r., muderis,
2. Da su i sami slučajevi, da se, u da- Naročito se pak konstatuje da državne Bešir Pintul s. r., šerijatski sudija, Rustem
našnje vrijeme XX vijeka i pod prilika- vlasti, a pogotovu pravosuđa nijesu ni- Rustempašić s. r., muderis, h. Ali Karabeg
ma, u kojima se sav svijet pa i naša država kada činili ovakve i slične napadaje na s. r., muderis, Ahmed Džabić s. r., imam,
nalazi, potežu ovakova pitanja, za svaku jednu vjeru i njene svetinje, čak ni onda, Muhamed Hamidović s. r., vjeroučitelj,
osudu i kad bi se radilo o mnogo nevaž- kada su podanici dotične konfesije radili Omer Kalajdžić s. r., posjednik, Husein
nijim stvarima, a kamo li o džamijama, i protiv države. Brkić s. r., muallim, i Salih Hasanagić s.
koje su preko 300 godina služile kao naj- 4. Radi toga mostarski muslimani r., posjednik.
veće svetinje oko dva miliona musliman- svjesni svojih prava i dužnosti i slijedeći
skih građana, koji uredno ispunjavaju sve propise svoje uzvišene vjere, najenergič- SARAJEVSKA REZOLUCIJA
dužnosti prema zemlji, u kojoj žive, i čiji nije protestiraju protiv ovakoga svetogrđa IZ MARTA 1941.
postupak ni sadašnji ni prošli nijesu dali i postupka prema islamskoj vjeri, te traže Druga predstavka bila je musliman-
nikakva povoda za ovako strašan atak na od državnih, vlasti, da ovome zlu stanu skih društava u Sarajevu, koja je donesena
islamsku vjeru i njene svetinje. već jednom na put i spriječe svaki nasr- inicijativom Glavnog odbora “El-Hidaje”
3. Mostarski muslimani konstatuju, taj na zakonom priznatu islamsku vjeru i i upućena reisul-ulemi i muslimanskom
da ovo nije u saglasju sa državnim prav- njene svetinje, da učine potrebno, da se u predstavniku u Vladi Džaferu Kulenovi-
nim poretkom, u kome je Islamska vjera smislu § 24. Zakona o islamskoj vjerskoj ću, a koja glasi:
priznata kao ravnopravna, te smatraju, da zajednici odmah povrate muslimanima “Glavni odbor El-Hidaje na svojoj
je ovaj atak na najveće islamske svetinje Sinan-pašina džamija u Prizrenu, Kršena sjednici, održanoj 19. marta 1941., ko-
– džamije – naročito strašan radi toga, džamija u Bitolju, kao i druge uzurpirane joj su prisustvovali delegati društava:
jer je izvršen preko pravosuđa. Isto tako svetinje i dobra, te da državne vlasti nare- Merhameta, Hurijeta, Narodne uzdani-
mostarski muslimani konstatuju, da se de da se ustanovama islamske vjere pru- ce, Trezvenosti, Džerzeleza, Udruženja
ovakav atak na jednu zakonom priznatu ži puna zaštita i pomoć za očuvanje svih šeriatskih sudija, Udruženja džematskih
vjeru nije mogao dogoditi ni u srednjem prava islamske vjerske zajednice. Mostar- imama, Udruženja imama i mualima, te
vijeku u doba tuđinske vladavine, jer je i ski muslimani drže da će državne vlasti Gajreta, raspravljajući povodom presude
tuđinska uprava štitila i privilegirala bo- svoju dobru volju prema muslimanima Okružnog suda u Prizrenu, kojom je Si-
gomolje i svetinje svih državljana, a naro- najbolje manifestirati, ako odmah ukinu nan-pašina džamija dosuđena srpsko-pra-
čito pravoslavnih hrišćana. Dokaz tomu i komesarijat u vjerskoj upravi u Južnim voslavnoj crkvenoj općini prizrenskoj, te
su brojni manastiri, koji su se do danas krajevima, jer vjeruju da su ovakovi ataci povodom presude Okružnog suda u Bito-
održali neoštećeni i ako je okolno sta- na islamsku vjeru omogućeni najviše pod lju, Apelacionog suda u Skoplju i Kasaci-
novništvo mahom napustilo pravoslavlje. režimom toga na zakonu neosnovanog i onog suda u Beogradu, kojom je Kršena

68 5/11/2021 STAV