Page 52 - STAV broj 270

DRUŠTVO

Nesvakidašnji životni put Džafer-efendije Gračića

OD VÁCLAVA HAVELA DO

ABDULVEHABA ILHAMIJE

“Kada sam stigao u Čehoslovačku, najprije sam se upoznao sa
studentima iz Sirije. Prišao sam i nazvao im selam. Pitao sam

ima li u Brnu neka džamija, oni su rekli da nema. Rekao sam
Piše: Hamza RIDŽAL
da sam ja imam iz Bosne, da sam tu došao organizirati džemat.
Nakon dvije sedmice ispijanja kahvi i upoznavanja, klanjali smo
prvu džumu u studentskom centru. Bilo nas je dvadesetak”

akon dva desetljeća u kojima zajedno s Islamskom zajednicom Jugo- zaljevskog rata između Iraka i Irana. Iran-
je Medžlis IZ Žepče uspješno slavije formirala Asocijaciju muslimana ci su nam tada govorili da će biti rata, ali
predvodio Izet ef. Efendić, u ovaj, za Jugoistočnu Evropu, u koju su bile mi to nismo ozbiljno shvatali. Poput pa-
Npo svemu jedan od organizira- uključene Bugarska, Rumunija, Ma- cijenta koji ne želi prihvatiti tešku dija-
nijih i boljih medžlisa u Bosni i Herce- đarska, Čehoslovačka i Poljska. “U Gazi gnozu”, kaže efendija Gračić. Ne sluteći
govini, došao je Džafer ef. Gračić. Rođen Husrev-begovoj medresi tada je formi- da će doći do tako krvavog rata, ostavio
1966. godine u Starini, kao osmo dijete u rano odjeljenje od djece koja su dolazi- je porodicu, sjeo u autobus i zaputio se
svojoj porodici, Džafer-efendija od malih la iz ovih zemalja. Cilj Asocijacije bio u Beč kod Fatiha Hassaneina.
nogu iskazivao je posebno zanimanje za je oživljavanje islamskih zajednica koje
vjeru. To ga je odvelo u Gazi Husrev-be- su postojale prije Drugog svjetskog rata. KUD, ŠTA, KAKO
govu medresu, tada jedinu srednjoškolsku Predsjednik te Asocijacije bio je tadašnji Hassanein mu je kazao da je njegov
instituciju u našoj zemlji koja je omoguća- reisul-ulema naše Islamske zajednice, a zadatak oživljavanje vjerske zajednice
vala proširivanje spoznajnih horizonata u njen izvršni direktor i glavni operativac i vjerske institucije u Čehoslovačkoj.
oblasti islamskih nauka. Nakon završene bio je direktor kancelarije ‘Rabite’ za “Izvadio je kartu Čehoslovačke i rekao:
medrese, 1985. godine upisuje Islamski Istočnu Evropu dr. Fatih Ali Hassane- ‘Evo, izaberi grad u kojem ćeš stolovati.’
teološki fakultet u Sarajevu, a odmah za- in”, prisjeća se Džafer-efendija. Prag i Bratislava bili su naravno prima-
tim odlazi na obavezno služenje vojnog Uskoro nakon što je diplomirao, ove mljivi, ali sam izabrao Brno, u sredini,
roka u Jugoslavenskoj narodnoj armiji. informacije, koje mu do tada nisu poseb- možda i zbog blizine Beča. Hassanein mi
Nakon odsluženja vojnog roka, vraća se no značile, promijenile su njegov život. je rekao da tu ima studenata Arapa, čak
studijama koje uspješno privodi kraju “Nazvao me Muharem-efendija Omer- i muslimana konvertita. Dao mi je 500
početkom 1991. godine. dić i pitao bi li ja išao da budem imam dolara i rekao: ‘Hajde, sa srećom. Ti si
I kao student je mnogo putovao. Jedan u Čehoslovačkoj. Na to sam se samo na- naš Mus’ab ibn Umjer’, ukazujući na zna-
ramazan proveo je na praksi u Stuttgar- smijao. Kao student sam išao u Poljsku menitog ashaba kojeg je Božiji Poslanik
tu, u tada novoosnovanom bošnjačkom preko Čehoslovačke. Jedino što sam znao slao u udaljene gradove da tamošnje sta-
džematu, a na završnoj godini studija o ovoj zemlji jeste da se u njoj mogla jef- novništvo poučava islamu. Time je želio
ramazan je proveo u džematu u Rotter- tino kupiti oprema za kampiranje. Znao skrenuti pažnju na značaj moje misije. Ja
damu. “Tada smo, ustvari, osnovali prvi sam još i za Jana Palacha, koji se 1968. sam se doista tako osjećao, kao Mus’ab
džemat tadašnjih jugoslavenskih musli- godine spalio pred Narodnim muzejom u ibn Umjer”, priča Džafer-efendija.
mana u Holandiji. Počeli smo klanjati u Pragu. Sudbina je htjela da ja s tog istog Sjeo je u autobus i zaputio se prema
jednom prostoru koji su nam ustupila mjesta 1993. godine držim govor u okvi- gradu u kojem nikad nije bio, nikoga
naša braća Turci. Muslimanska zajedni- ru jedne akcije za mir u Bosni i Herce- nije znao, u kojem mu se niko nije na-
ca u Rotterdamu je i tada bila značajna. govini”, priča Džafer-efendija. dao. “Tek kad sam stigao u Brno, malo
Družili smo se s Turcima, Egipćanima, Avanturistički duh nije mu dao mira me uhvatio strah. Ogroman je to grad,
Tunižanima, Indonežanima... Trenutni te je prihvatio ponudu. “Bio je kraj 1991. površinom veći od Sarajeva. Kud? Šta?
gradonačelnik ovog grada Ahmed Abo- godine. Miris rata već se osjećao. U Slo- Kako? Ne znam ni riječi njihovog je-
utaleb sin je roterdamskog imama”, ka- veniji se ratovalo, u Hrvatskoj dobrano zika. Srećom, znao sam dobro arapski
zuje Džafer. pucalo. Nekako smo svi mislili da će to i dobro sam znao engleski jezik, ali
brzo proći. Mada, kao studenti smo išli sam se pitao ko ovdje govori ove jezi-
NA PUTU KA ČEHOSLOVAČKOJ 1989. godine na ekskurziju u Iran, kao ke... Našao sam neki hotel u kojem je
U tom vremenu paradigmatskih pro- prvi stranci, osim diplomatskog kora, radila gospođa koja me posavjetovala
mjena na globalnom nivou, “Rabita” je koji su posjetili ovu zemlju nakon Prvog da novac ne mijenjam u banci nego ‘na

52 7/5/2020 STAV