Page 52 - STAV broj 185

DRUŠTVO

da ga se protjera iz Sarajeva. Muvekit bilje- istina na kojoj je bio šejh Hasan Kaimi- bilo 1878. godine. Nosio ga je hadži Ha-
ži kako je pogubljeno 19 začetnika bune. ja. Poslije poznati pjesnik i šejh tekije na san-aga Krtičić na Glasinac, kad su naši
Nakon progona, Kaimija u Zvorniku pro- Oglavku Sirri-baba stoji na drugoj strani. preci junački branili svaki komad Bosne.
vodi ostatak života, gdje umire 1691. go- On ne samo da ne vidi ništa loše u pušenju Kada je htio uzeti bajrak, pohodio je sedam
dine. Iz velikog poštovanja, narod mu je nego ga otvoreno preporučuje: dana Kaimijin grob i tu se Bogu molio, a
odmah poslije smrti podigao malo turbe od kada je osmi dan u turbe došao, našao je
lomljenog kamena, ćerpiča i drveta, pokri- Neznalica je i glupan ko duhan grdi / Taj bajrak kod vrata. To je bio znak da ga slo-
veno šindrom. Turbe je proširio Šemsi-beg nikako ne zna šta je užitak. Za duhan u sa- bodno može u boj ponijeti. I taj bajrak,
Tuzlić iz Tuzle i dao mu današnji oblik. mom zakonu nema izričite zabrane / Pa zašto prošavši kroz sve oluje i nadljudske bor-
Svijet je pričao da je Kaimija, došavši u bi onda bio zabranjen jedan suh list... be, opet je donesen čitav na staro mjesto.
Zvornik, odsjeo u musafirhani kod neke O smrti Kaimijinoj također se očuvala
begovice, pa se s njom oženio. U Kaimi- Kaimijina kasida o tutunu ili duhanu priča u narodu. Kad je prognan iz Saraje-
jinu turbetu, na zvorničkom Kula-Gradu, nastala je neposredno po pojavi duhana u va i kad se nastanio u Zvorniku, često je
do 1962. godine čuvala se jedna rukopisna Osmanskom carstvu i, dok su se vodile po- posjećivao mjesto na kojem mu se danas
rasprava iz gramatike, kojoj je kao autor lemike za i protiv pušenja žutog lista, Ka- nalazi grob. Pred svoju smrt je stanovao
označen Kaimijin sin. Usmeno se preno- imija se priklonio onima što su u duhanu kod nekog bega. Jedne noći rekao je begu
si, među Šehmehmedovićima, kako su vidjeli haram štetan po zdravlje i imetak. da prenese selam njegovim poznanicima i
Gaibija i Ðul-baba, čije je turbe u Budim- da mu halale, jer da on sutra ide na drugi
pešti, Kaimijina braća. Historičar Pečevi Pošto je Kaimija dugo pisao stihove svijet. I sutradan su ga našli mrtva u nje-
Ðul-babu smješta stoljeće ranije, smatra kojima je “proricao” budućnost i kako je govoj sobi. Sahranili su ga na mjestu koje
da je Ðul-baba bio budimski valija izme- kao ličnost bio veoma popularan, pripisi- je rado pohodio za života. Narod je neo-
đu 1581. i 1582. godine. Izvjesno je kako vana su mu svojstva dobrog čovjeka, oko bično poštovao ovo turbe, hodočastio ga
Kaimija bijaše “jedna gigantska figura, njega su se ispreplele priče u kojima je i kod njega klao kurbane. A bilo je i onih
pojava jednog iskrenog narodnog borca, teško razdvojiti maštu od istine. Po jed- koji su pokušavali perom demistificirati
tribuna, književnika i pjesnika, čovjeka nom predanju, gdje ne treba zaboraviti njegov lik. Posegnuvši za parodijom, Der-
kod kojeg je socijalni osjećaj bio razvijen njegovu pravednost, Kaimija se, iako već viš Sušić dao je Kaimiji ljudske osobine
do konačnih granica i kad nikakva žrtva, star, uhvatio u kolo djevojaka i počeo igra- koje nikako ne priliče šejhu. Predstavljen
pa i sam život, nije bila preskupa u bor- ti. Neki mu to strašno zamjere, ali im on je kao kukavica, licemjer, razvratnik, sar-
bi za socijalno dobro svoje sredine. To je odgovori: “Kad budete ka i ja, hvatajte se hoš, lažov.
bio skroman čovjek, koji nije niti u jednoj de i ja!” Tako pričaju da se događalo da je
prilici zauzimao nikakav politički položaj ponekog zločesta čovjeka koji bi posjetio Za vremena Velikog rata, Zvornik je
u turskoj upravi, koji nije težio nikakvoj turbe udarila sa zida levha u glavu, a to je i pored žestoke topovske paljbe ostao po-
vojnoj ili političkoj slavi iako je po svo- bio znak da je njegov boravak u turbetu šteđen. U zadnjem ratu Kula-Grad sav je
joj duhovnoj vrsnoći mogao postati prvi nepoželjan. spaljen, nije pošteđeno ni turbe, u koje je
među prvima. I bio je prvak, ne na vlasti udarila slijepa i s druge strane Drine upu-
nego među skromnim dervišima, upam- Iznad Kaimijinih nišana usađeno je ćena granata.
ćen kao kristal u kristalu i svjetlo svjetilj- koplje, njegovo oružje, a u kutu turbeta
ke, što baca zrake kao da veli: ‘Ja sam vi- bijaše smješten njegov bajrak. Ovaj bajrak “Za zemlju se umolismo, za drvo i ka-
dik bez granica.’” samo je jedanput nošen iz turbeta, a to je men ne mogosmo”, izreka je koja bi pri-
stajala i nedavnim ratnim vremenima, a
RIJEČJU, DJELOM nastala je nakon protjerivanja Kaimi-babe
I PJESMOM UZ ISTINU iz Sarajeva, poslije čega Sarajevo planu i
do temelja izgori. Nisu samo nekadašnja
Šejh Hasan Kaimija bavio se se il- vremena nalik onom za Kaimijina vakta,
mi-džifrom, naukom o brojevima, što je i danas su prisutni mito, pohlepna vlast i
uobičajeno za čovjeka tog vremena i na povodljiva ulema, samo još nedostaje kuga.
Istoku i na Zapadu. Pisao je na turskom Po jednom kazivanju, Kaimija je jedne ra-
jeziku i ostavio dvije stihovane zbirke: mazanske noći pošao u džamiju. Kad mu
Waridat i Diwan. Poznate su i dvije njego- vjetar ugasi fenjer, on izvadi svijeću i pruži
ve pjesme na bosanskom jeziku koje su se
najviše prenosile usmenim putem, jedna o
osvojenju Kandije i druga o štetnosti du-
hana. Ni stotinu godina kasnije neće biti
dovoljno da se okonča rasprava i prepozna

Izgradnjom zvorničke brane nastalo je jezero, s njim su došle
velike crne ptice, štetočine zvane “crna smrt”. Kormorani jedu
malu ribu, a ponekad jedu i veliku pa se njome udave. Divič je
mjesto koje je, kada se pravila hidroelektrana, progutala Drina.
Njegove kuće, mezarja, mrtve, voćnjake, sve osim ljudi. Ljudi
su pobjegli na uzvišenja i nastavili da žive, napustili su svoje
stare domove gradeći nove, ali su ostali u zavičaju. Voda nije
istjerala Mustafu i njemu slične, ali ga je istjerala politika i s
njom bezumlje, mržnja, rat i obijest njegovih komšija

52 20/9/2018 STAV