Page 75 - STAV broj 194
P. 75
Halid Dedić
Almira Džanić i Jusuf Lonić
i sličnom značenju u drugim sredinama Jusuf Lonić: “Bihaćki žargon, odnosno vokabular, poprilično
i dijalektima od Like i Korduna, pa do se razlikuje od vokabulara kladuške sredine, odnosno
Istočne Bosne. Drugi su, pak, nastan- kladuškog kraja. Ovdje ljudi govore mekše i s umjerenim
kom direktno vezani za Bihać i okoli- pesimizmom ili, bolje reći, s dosta optimizma u odnosu
cu. Svi zajedno čine jedinstvenu cjelinu na vokabular tog našeg zapadnog susjeda, gdje je sve
koja čitaocu može približiti specifičnost poprilično grubo i pesimistički naglašeno i gdje ima vrlo
ne samo govora nego i cjelokupnog bića malo optimizma. Tako da svih ovih 11.000 izreka nose
krajiškog naroda, jer kroz jezik se defi- upravo tu notu optimizma i pomalo humora”
nira i identitet.
svojstveniji način nego što je to slučaj u ljudi koji ga upotrebljavaju. Njega, ustva-
“Knjiga je nastala spontano, boraveći drugim njenim dijelovima. Šala i opti- ri, uvjetuju i određuju uvjeti života lju-
s ljudima na raznim mjestima i slušajući mizam suština su i glavni izraz svih ovih di koji se služe njime. Praktično, ljudi
kako govore taj govor koji ima puno smi- oko 11.000 izreka. U uvodu knjige na- govore onako kako žive. Mi to naročito
sla u potvrđivanju autentičnosti krajiškog glasio sam da je bosanski jezik složen, osjećamo danas u vrijeme informatič-
govora. To je trajalo nekoliko godina sve slojevit jezik i sastavljen od sarajevskog ke, a moglo bi se reći i opće tehnološke
dok rad nije pretvoren u knjigu, tako da dijalekta, od orijentalizama i svih živih revolucije u svijetu. Ljudi koji su svoj
sada imamo ovo skromno djelo koje je i mrtvih jezika. Tako, naprimjer, kada život odživjeli u prvoj polovini prošlog
pobudilo veliko interesiranje ovdašnje bismo iz našeg jezika izbacili, recimo, stoljeća sasvim bi sigurno imali ozbilj-
publike. Bihaćki žargon, odnosno voka- mađarizme ili orijentalizme, bio bi načet nih poteškoća da potpuno razumiju našu
bular, poprilično se razlikuje od vokabu- slavenski jezički korpus. To je zato što je današnju govornu komunikaciju. Danas
lara kladuške sredine, odnosno kladuš- bosanski jezik prihvatio sve druge jezike se dnevno javljaju nove riječi i izrazi za
kog kraja. Ovdje ljudi govore mekše i s i prenosi ih s generacije na generaciju, čijim značenjima i sami tragamo. Osim
umjerenim pesimizmom ili, bolje reći, s a upravo to želimo ovom knjigom oteti toga, proces miješanja riječi, pojmova i
dosta optimizma u odnosu na vokabular od zaborava. Ovo je samo jedan dobar izraza iz različitih jezika, uvjetovan ubr-
tog našeg zapadnog susjeda, gdje je sve pokušaj toga, jer očekujem nastavak ove zanim tehničkim i tehnološkim razvojem
poprilično grubo i pesimistički naglaše- knjige i neće mnogo proći kada ću izda- i potrebom za nesmetanom globalnom
no i gdje ima vrlo malo optimizma. Tako ti novo dopunjeno i prošireno izdanje, s verbalnom komunikacijom između ljudi,
da svih ovih 11.000 izreka nose upravo još više ozbiljnosti”, kaže Lonić. danas je intenzivniji nego ikada. Govor
tu notu optimizma i pomalo humora. U naroda Bihaćke krajine, kojeg u formi
knjizi se koriste manje-više sve stilske PO GOVORU SE NAROD POZNAJE knjige bosanskoj javnosti daruje Jusuf
figure koje govore o životu, preživljava- Lonić, na poseban način zahvata najra-
nju, ali uvijek sa smiješkom na licu, jer Iako je govor osnovna kulturna vri- znovrsnije odnose između Krajišnika. To
ovaj narod prihvata tegobe i ono lijepo jednost svake ljudske zajednice koja je u će sigurno izazivati pažnju i interesira-
što dolazi. Bišćani se vole šaliti sami sa svakodnevnoj upotrebi, on nije statična nje ne samo lingvista već i uposlenika u
sobom, a ima jedna izreka koja kaže: kategorija, jednom data za sva vremena. drugim naučnim granama.
Onaj ko ne voli sebe, taj ne voli ni drugog. On se mijenja onako kako se mijenjaju
Sve te izreke nastale su spontano u sva-
kodnevnom životu, koji je pun iznena-
đenja. Ipak je ovo Krajina, ali na jedan
STAV 22/11/2018 75
