Page 76 - STAV broj 194

KULTURA

romskog jezika. Jusuf Lonić evidentirao
je najmanje dvanaest stranih jezika, u
šta se ne uključuju južnoslavenski, čije
se riječi doslovno ili korijenski nalaze
u govoru naroda Bihaćke krajine. Jusuf
je ovo blago uporno i tiho prikupljao
duži period. Mnoge krajiške riječi teško
su razumljive onima koji nisu odavde.
Autor je mnogo takvih sakupio kako
bi ih, prije svega, otrgao od zaborava i
sačuvao od umiranja, ali i doprinio ra-
svjetljavanju bogatstva riječi i narodnih
kazivanja Bosanske krajine.
“Naišla sam na izreku koja kaže ‘Više
hača nego omača’. Šta je omač, ja pitam
svoje roditelje, a moja mama kaže: ‘Ne
znam. Moguće da je to neka tjesteni-
na.’ Tako sam se pitala šta bi bilo da ja
moram nekom strancu koji uči bosan-
ski jezik objasniti šta znači ova riječ.
Onima koji su rođeni u Bihaću nema
potrebe da se objašnjava šta ova riječ
znači. Pa sam onda upitala svoju sestru,
koja se inače bavi engleskim jezikom, a
ona je rekla da će pitati svog profesora
iz Amerike. Kaže da joj prvo kažem šta
je omač. Dakle, opet isti problem. Po-
kušajte objasniti jednom Amerikancu
sljedeću izreku iz ove knjige. ‘Skuplja
Proces miješanja riječi, pojmova i izraza iz različitih pita od tepsije.’ Prvo biste trebali obja-
jezika, uvjetovan ubrzanim tehničkim i tehnološkim sniti strancu šta je pita, a šta tepsija i
razvojem i potrebom za nesmetanom globalnom verbalnom kakva je veza između te dvije strukture.
komunikacijom između ljudi, danas je intenzivniji nego U Velikoj Kladuši sasvim je jasna izre-
ikada ranije. Govor naroda Bihaćke krajine, kojeg u formi ka: ‘Kad se vratim kući, želim da kuća
knjige bosanskoj javnosti daruje Jusuf Lonić, na poseban bude k’o pišta’, i svako malo dijete zna
način zahvata najraznovrsnije odnose između Krajišnika. da kuća mora blistati kad mama dođe,
To će sigurno izazivati pažnju i interesiranje ne samo inače će biti svašta. To je slično kao u
lingvista već i uposlenika u drugim naučnim granama Bihaću ovo s omačom. Ovo je samo jedan
aspekt koji sam onako nabrzaka pogle-
dala”, rekla je prof. dr. Almira Džanić,
jedan od promotora knjige
Lonićevo djelo o govoru Krajišnika
“On kazuje o načinu komunikacije sam, bez ičega. Ako nisi uvijek dovolj- poslužit će budućim istraživačima i biti
Krajišnika, njihove verbalne vještine i no oprezan, veći su ti izgledi da doživiš svojevrstan temelj i polazište u daljnjim
sposobnosti da kažu, da preuzmu, na tu kobnu sekundu! Puno je sila protut- ispitivanjima, obradi, osmišljavanju i
svoj način uobliče izraz koji ima zna- njalo Krajinom. Ako im se nerazumno doradi krajiških lingvističkih umotvo-
čenje. Kazuje nam etičke vrijednosti, suprotstavljaš, stradat ćeš. ‘Sila Boga ne rina koje oslikavaju osjećanja, misli, sa-
tradiciju i kulturu ovog kraja i njegovih moli’, sročio je Krajišnik poduku koja držaje i način življenja naroda Krajine i
ljudi. Kazuje nam o samim Krajišnici- zamjenjuje knjige opisa i objašnjenja. A njenih gradova kroz različite historijske
ma. Krajišnik je tvrd, hrabar i ponosan. dodatak kaže da ‘Bog silu ne voli.’ Sila epohe ovog najzapadnijeg dijela Bosne i
On je moralan, odan, širokogrud, gosto- će biti i proći. Strpljen – spašen! Poštuj Hercegovine. Otud je Lonićeva knjiga,
ljubiv i bogobojazan. On je tvrdoglav, kandžiju u tuđoj ruci dok moraš! Ponos kako je i sam istakao, mogla biti naslov-
inatan i svojeglav. Krajišnik je mudar, i duh Krajišnika nisi slomio ako si ga ljena kao Besjede iz Bihaćkog vilajeta, ili
ustrajan i nepredvidiv. Zar rat od 1992. u borbi nadjačao, ako ima razloga da te Vaz dunjaluka iz Bišće serhata, odnosno
do 1995. godine ne potvrđuje sve to? To se boji. ‘Boj se onog koji se tebe boji.’, Frazeologija u vokabularu naroda Bihaćke
ovu Jusufovu knjigu čini još vrednijom ‘Strah obraza nema’. To su upute da krajine. Ovo djelo predstavlja priču koja
i zanimljivijom. Iz nje se čita mnogo budeš spreman na svakakva iznenađe- nema kraja, jer se uvijek i stalno treba
toga. Život u Serhatu je iznimno složen, nja”, ističe Halid Dedić, bivši novinar dorađivati i dopričavati novonastalim
težak, nesiguran i nepredvidiv. Govor i urednik Lonićeve knjige. i novoistraženim izrekama, frazama i
naroda Bihaćke krajine je saobražen riječima kako bi buduća slična izdanja
tome. ‘Ne ide zlo za godinu, neg za se- Krajišnik se nije ustručavao da pre- bila što potpunija i što proširenija do
kundu!’, Krajišnik je vjekovima bio u uzme tuđice i prilagodi ih svom govo- nivoa značajnosti poimanja, tretmana i
stalnoj životnoj opasnosti. Sad jesi, sad ru. Mnogo je kod nas preuzetih riječi iz upotrebe bosanskog jezika, i to na kra-
nisi! Sad imaš porodicu i kuću, sad si arapskog, perzijskog, turskog, njemač- jiški način. n
kog, grčkog, latinskog, engleskog, pa i

76 22/11/2018 STAV