Page 48 - STAV broj 422

DRUŠTVO

političko mišljenje i organizaciju bosanskih nadje, koju je izdao musliman na našem je- je dolazila od otomanske države, a ideja
muslimana, te da u njima probudi što jaču ziku“. Kapetanović se u drugom pismu sjeća o Hrvatskoj kao „predziđu kršćanstva“ i
hrvatsku narodnu misao i pridobije ih za i svog prijatelja fra Grge Martića, a završa- Hrvatima borcima „za krst časni i slobodu
Zagreb“. Namjera Strossmayera bila je da va pismo s aluzijama na „bratstvo između zlatnu“ uvelike je oblikovala protuislamsko
svoj utjecaj na bosanskohercegovačke mu- Hrvata katolika i muslimana“. raspoloženje kao nacionalnu odrednicu. Za
slimane ostvari preko njihovih najistaknu- Drljić tvrdi u članku da je u Dijece- Katoličku crkvu je Muhammedovo učenje
tijih političkih predstavnika, posebno Esa- zanskom arhivu u Đakovu našao pismo bilo krivovjerje i zabluda koju treba osporiti,
da efendije Kulovića, koji je 1884. godine, koje je pisao kraljevski carski računski re- a širenje svim sredstvima suzbijati, tvrdi
kada je na izborima izabran za općinskog vident Bogdan Bertić iz Osijeka 19. augu- Slišković u svom radu Kako je Strossmayer
zastupnika, s velikim ambicijama ušao u po- sta 1888. biskupu Strossmayeru koje, kako vidio Bosnu i Hercegovinu.
litički život ne samo Sarajeva nego i Bosne kaže, svjedoči da je Strossmayer nakon što Hrvatski narodni preporod, kao i ide-
i Hercegovine. Bertić je, prema ranije do- je uspostavio vezu s Kapetanovićem 1888. je slavenske uzajamnosti i južnoslavenstva
bijenim instrukcijama biskupa Strossmaye- poslao Bertića u Sarajevo „da izpita poli- kojima se opiralo germanizaciji, mađari-
ra, podsjetio Esada Kulovića na ulogu koju tičko mišljenje i organizaciju bosanskih zaciji i italijanizaciji te oslobođenju od
muslimani mogu imati u budućnosti Bosne muslimana, te da u njima probudi što jaču stranih vlasti, također su bili obilježeni
i Hercegovine ako se odazovu Strossmaye- hrvatsku narodnu misao i pridobije ih za snažnim antiislamskim i antiosmanskim
rovom pozivu. Zagreb“. Dalje se navodi kako je, „od svih diskursom kao ujedinjujućim elementom
sarajevskih muslimana kao najiskrenijega koji je jasno uobličen u djelima braće Ma-
BERTIĆEVA SARAJEVSKA MISIJA pobornika te misli i najkarakternijega čo- žuranić Smrt Smail-age Čengića i Pogled u
U arhivima se može pronaći prilično za- vjeka u to doba u Sarajevu Bertić našao u Bosnu pa je u takvom ozračju oblikovan i
nimljiv članak objavljen 1943. godine u Ka- osobi Esad-efendije Kulovića“. Strossmayerov pogled na islam i muslima-
lendaru Napredak koji, pod naslovom Biskup Bertić je u svojoj akciji koju mu je na- ne. Nalazeći se na čelu biskupije na grani-
Strossmayer i bosanski muslimani, potpisuje mijenio biskup Strossmayer podsjetio Ku- ci s Otomanskim Carstvom, Strossmaye-
Rastislav Drljić. On podsjeća da je Hamdija lovića na važnost uloge koju mogu igrati ru nije nedostajalo informacija o, kako
Kreševljaković objavio u Nastavnom Vjesniku bosanski muslimani u budućnosti i poli- kaže, teškom životu katolika u teokratskoj
1927. Strossmayerovo pismo Mehmed-begu tičkom životu Bosne, ako se budu odazvali islamskoj državi i nedaćama s kojima su
Kapetanoviću pisano iz Đakova 1. augusta pozivu Strossmayera te da je Bertić dobio se suočavali. Najčešće su ih posredovali
1887, a koje se odnosi na Kapetanovićevo povjerenje Kulovića i njegovih pristaša. „Ja bosanski franjevci. Osobno je također bio
izdanje Narodnoga blaga, da se u arhivu u sam dosele jedini, koji je proniknuo bosan- pogođen osmanskom okupacijom budući
Đakovu nalaze dva pisma Mehmed-bega ske Muhamedance i koji ih zbilja razumi- da je biskup „bosanski“ bio pravno, ali ne
Kapetanovića Strossmayeru te da oba pisma je“, piše Bertić nakon putovanja u Sarajevo i stvarno zbog nemogućnosti vršenja juri-
„utvrđuju bliže veze između Strossmayera i Strossmayeru te spominje „kao osobe koje sdikcije nad Crkvom u Bosni.
bosanskih muslimana“. Kapetanović javlja su bile nepoćudne prema njegovoj akciji“ U političkom smislu biskup je Evropu
biskupu da mu šalje svoju knjigu Narodnog tadašnjeg načelnika Mustajbega Fadilpaši- promatrao kao „obitelj kršćanskih naro-
blaga i tvrdi „da se bar jedna knjiga u Bosni ća, vladinog savjetnika Mehmed-bega Ka- da“ čiji se međusobni odnosi temelje na
petanovića. Akcija tih ljudi i sumnjičenje evanđeoskim vrijednostima. Stoga je islam
o njemu od Austrijske vlade prouzrokovale smatrao „rak-ranom i gangrenom“ na tijelu
su to da je g. Bertiću zabranjeno bilo sva- kršćanstva. U Memorandumu upućenom
ko općenje s muslimanima i morao je na- 1876. godine Ruskoj vladi Strossmayer je
pustiti Sarajevo. javno iznio kako su Osmanlije „po svo-
Bertić žali u pismu da nije mogao da- joj vjeri i zakonu apsolutno nesposobni
lje posredovati u „ovoj akciji između Stro- da budu na čelu kršćanskim narodima,
ssmayera i Kulovića u pogledu buđenja na- jer povlasticama same vjere, koja je kod
rodne sviesti kod bosanskih muslimana“, jer njih ujedno i građanski zakon, to jest po
bi, kako tvrdi, taj rad urodio sigurnim plo- božanskoj i nepromjenljivoj, kako oni
dom, Bertićeve navode o Esadu Kuloviću i misle, odredbi samo su sljedbenici kora-
njegovom odnosu prema Strossmayeru, Za- na pozvani da gospoduju, da ljenčare, da
grebu i hrvatskoj misli potvrđuje i Ćiro Tru- uživaju i da se izgredima svakakvih poro-
helka u svojim Uspomenama jednog pionira. ka troše ili da se neprestano razdražuju na
Truhelka za Kulovića tvrdi da je bio svaku okrutnost i barbarluk protiv nesret-
„iztaknuta politička ličnost, vođa sarajev- nih kršćana. Koran uči da su kršćani, po
skih i bosanskih muslimana, koji su se osje- apsolutnoj božjoj volji, zanauvijek osuđeni
ćali Hrvatima, ili bar s njima simpatizirali, da budu robovi te da život, slobodu i radi-
on je bio jedan od najobrazovanijih musli- nost svoju neprestano žrtvuju volji i hiru
mana onoga doba, i da je vodio opoziciju svojih gospodara. Ropstvo je u drugim
protiv muslimana vladinovaca, te da je bio zemljama i narodima djelo ljudske volje,
uviek borben“. a kod Turaka je to božja odluka. Stoga je
sudbina nesretnih kršćana u Turskoj ap-
ŽELJA O POKATOLIČENJU solutno nepromjenljiva“.
Slavko Slišković s Katoličkog bogos- Na Strossmayerov odnos prema mu-
lovnog fakulteta u Zagrebu Strossmayerov slimanima zasigurno je, tvrdi Slišković,
odnos prema islamu i muslimanima stavlja utjecao i njegov politički oponent Ante
u kontekst onog vremena i prilika u tadaš- Starčević, koji je nakon propasti hrvat-
njoj Hrvatskoj. U hrvatskim je krajevima skog nacionalnog pokreta unutar Habs-
pojava islama bila vezana za prijetnju koja burške Monarhije sredinom 19. stoljeća

48 7/4/2023 STAV