Page 71 - STAV broj 422

Kajanova poezija prožeta je neosimbolič-
Ibrahim Kajan kim senzibilitetom koji se kreće od isku-
stva poezije i iskustva kulture do iskustva
svijeta i obrnuto: od prirode do kulture, od
mitskog i vanvremenog do svakodnevnog,
od mita do mitopoetizirane slike u kojoj
se u raskoši vremena i u starosti pjesme
(motiva pjesme) jasno raspoznaju oblici
kao aluzije na religiozno-mističke kodove.
Pjesnik kao osobeni tkalac mističnih ska-
ski gradi i utvrđuje ono na šta se smisao
ljudskog bivstvovanja naslanja i iz čega
smisao proishodi. Držanje za Božije uže
kroz jezičko i pjesničko pamćenje rekre-
ira dublji i izvorniji smisao ljudskog po-
stojanja. Arhaizmi i orijentalizmi u Ka-
janovoj poeziji, te mudrosti koje dolaze iz
takvih iskustava ne nose sa sobom samo
elementarna značenja već i pozadinu u
kojoj im je porijeklo. Kao što je govorio
Paund, „čovjek koji se vraća izvorima čini
to zato što želi da se ponaša po vječitom
uzoru mudrosti“. Ako je povratak izvorima
dolazak do prirodnog, temeljnog stanja i
zdanja identiteta, onda možemo zaklju-
čiti da Ibrahim Kajan u svom poetskom
opusu nije tragao za vlastitim identitetom,
već ga je mudro i suvislo potvrđivao. n

Ibrahim Kajan rođen je u Mostaru 1. novembra 1944. Nakon školovanja Pod beharom moje janje spava, antologijska čitanka dječijeg bošnjačkog
u rodnom gradu diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Dubrovniku i pjesništva, Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske „Preporod“, Zagreb, 1996.
Fakultetu za defektologiju u Zagrebu, u kojem je nastanjen od 1969. Bošnjak na Trgu bana Jelačića, društveni eseji, Kulturno društvo Boš-
Magistrirao je i doktorirao na Fakultetu humanističkih nauka Univerzi- njaka Hrvatske „Preporod“, Zagreb, 1998.
teta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Radio je u Zagrebu kao lektor, biblio- Tragom Božijih poslanika, putopis, Centar za kulturu i obrazovanje Te-
tekar, urednik časopisa itd. Akademsku godinu 1989/90. proveo je na šanj (1999), Islamski kulturni centar, Mostar, 2. prošireno izdanje, 2005.
naučnom istraživanju u Ankari i Istanbulu. Od 1992. glavni je urednik Melek, izabrane pjesme, KZB „Preporod“, Sarajevo, 2002.
časopisa „Behar“, pokrenutog u KDBH „Preporod“ (Hrvatska), čiji je Druga bajka, pjesme, „Vrijeme“, Zenica, 2002.
osnivač i predsjednik (1991–2001). Smijeh koji je pobjegao, pjesme za djecu, „Bosanska riječ“, Tuzla, 2003.
Radio „Zagreb“ emitirao je 5 njegovih radiodrama, a Radio FBiH „Ka- Katarina Kosača – posljednja večera, drama, Centar za kulturu i obra-
tarina Kosača – Posljednja večera“, koja je doživjela 2 scenske po- zovanje Tešanj, 2003.
stavke: prvo ju je na scenu postavio Mostarski teatar mladih (2003) Katarina, kraljica bosanska, roman, Tuzla, 2004; 2. izdanje 2005; 3. iz-
u režiji Seada Đulića i Tanje Miletić-Oručević, a potom kultno sarajev- danje, Zagreb, 2007; četvrto (prošireno i redigirano) izdanje, „Zalihica“,
sko pozorište SARTR u režiji Gradimira Gojera. Sarajevo, 2007, peto izdanje, „Hena.com“, Zagreb, 2012.
Od 2001. godine radio je kao pomoćnik ministra za kulturu u Ministar- Gospodari i sluge tinte, eseji i novinske književne kritike, „Planjax“, Te-
stvu prosvjete, nauke, kulture i sporta HNK, a potom kao profesor na šanj, 2005.
mostarskom Fakultetu humanističkih nauka, gdje je jedno vrijeme bio Grubići i nježnići, eseji iz hrvatske i studija iz bh. dječije književnosti,
i vršilac dužnosti dekana. Zagreb, 2006.
Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine i Društva hrvatskih pi- Tragom bosanskih kraljeva, putopisi, Tuzla, 2007.
saca; član P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine; dopisni član Bosan- Djedice unučice pričalice, slikovnica, „Sarajevo Publishing“, Sarajevo, 2008.
skohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti (BHAAAS), Razvoj i oblici dječjeg bosanskohercegovačkog romana, studija, „Zali-
USA (2015). hica“, Sarajevo, 2008.
Pogled u Bosnu – Tragom bosanskih kraljeva, putopisi, „Dobra knjiga“,
Objavio je knjige: Sarajevo, 2010.
Arabija ljubavi, pjesme, „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1967. Grad velike svjetlosti. Mostarske vedute, Muzej Hercegovine & IC Štam-
Al-Sajab i kamena vaza, zapisi, pjesme, Zajednica pisaca TIN, Za- parija, Mostar, 2014.
greb, 1969. Put u Blagaj, Blagajske vedute, putopis, Autorovo bibliografsko izda-
Kuću dok nađeš, pjesme, „August Cesarec“, Zagreb, 1978. nje, Mostar, 2017.
Žuta ptica, pjesme za djecu, „Svjetlost“, Sarajevo, 1980. i „Bosanska Journey to Blagaj, Vedutas of Blagaj, Translation: Amina Imami. Author’s
riječ“, Wuppertal, 1993. special edition, Mostar, 2017.
Ljubavni huhujek, pjesme, „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1989. Krici i šaputanja. Putopisi iz Humske zemlje, „Bosanska riječ“, Tuzla, 2017.
Muslimanski danak u krvi, publicistika, 1992. Mujaga Komadina, monografija, „Dobra knjiga“, Sarajevo, 2018.
Zavođenje Muslimana, publicistika, izdavač: Smaila Kajan, Zagreb, 1992. Historija grijeha i nasilja, Sekvence uklonjene povijesti, Štamparija IC,
Ljubavi je malo, pjesme, „Bosanska riječ“ – „Kaj“, Wuppertal – Za- Mostar, 2019.
greb, 1994. Nakon potopa, pjesme, Shura publikacije, Opatija, 2021.

STAV 7/4/2023 71