Page 72 - STAV broj 413

KULTURA

Majstori bošnjačkog pjesništva: Faiz Softić (1958)

STIHOVI KOJI POSJEDUJU

PRASAK BOLA I USHIĆENJA

Teme koje Faiz Softić pretače u poeziju pokazuju da se savremena poezija ponovo uspravlja
na noge i da s velikim potencijalom teži da povrati svoj identitet u vremenu dominacije
proznih formi, čijem iskušenju ni Softić nije mogao odoljeti. Kroz lirsko Ja revitalizira se

klasična forma pjesme, pretvarajući gotovo svaki stih u svojevrsnu maksimu, oživljavajući
istovremeno ritualno, drevno i magijsko koje se vješto prepliće sa svakodnevnim.

Piše: Amir ZALIHIĆ nagovještava samrtne muke, grčeve,
izvijanje obješenog, od čega je tijelo
postalo „upredeno“. Ali „upreden“ ko-
„Jednostavnost je osnovni biljeg Sof- respondira i s konopcem koji također
tićevog rukopisa”, kaže Marko Vešović nastaje „predenjem“. S druge strane, i
u pogovoru knjige Strašan je zid bez sje- glagol „sudarati“ u poenti pjesme vrlo
ne Faiza Softića. On, također, bilježi još je reljefan smislom. Tijela obješenih
jednu ključnu opservaciju u vezi s pje- neće se „sudarati“ jer su „upredena“,
snikom Softićem, a koju bismo mirne izdužena, izgubila su prirodnu volu-
duše mogli prikačiti za rever i nekolicini minoznost, iščezla je iz njih tvarnost.
tada mlađih, a sad bošnjačkih pjesnika Ali sudaranje upućuje i na život satkan
srednje generacije. Vešović, dakle, kaže: od ljudskih sukoba. Ta stravična idila s
„Od Faiza Softića, ovaj rat je napravio onu stranu smrti crnohumorne je pri-
pjesnika. Prvo borca, a potom pjesnika. rode i sadrži gorku procjenu ljudskog
Rodno mjesto ovih pjesama je Trebević. postojanja na zemlji, nagovještavajući
Tu, na Trebeviću, napisane su neke od kako na onom svijetu ima dovoljno pro-
Softićevih pjesama. Druge, začinjane stora za sve, dovoljno širine da se izbje-
su na straži, a dovršavane su kod kuće. gne svako sudaranje, kao da je svako
Treće, opet, pravljene su od iskustava od obješenih konačno osvojio vlastiti
doživljenih u rovu, ili od sanjarskih nepovredivi prostor koji ne može biti
bjegova iz rova u svijet zavičajni, tač- napadnut od drugih“.
nije, u svijet pjesnikovog sandžačkog Softićeve pjesme iz knjiga Čovjek na
djetinjstva.“ rasputici, Dok vode teku, te one koje
Softićeva lirika okrenuta je životu nekoliko godina unazad objavljuje u
svom svojom snagom, jer je život na-
jugroženija kategorija u vremenu na-
stanka njegovih ratnih pjesama. Valja- Softić (1998, Vrbe kod Bijelog Polja, „Strah od rodne kuće“, roman, „Bosan-
lo bi temeljno ući u svaki stih knjige Crna Gora). Školovao se u rodnom ska riječ“, „Wuppertal“ – Tuzla, 2006;
Strašan je zid bez sjene, u svaku dramu kraju, Mostaru i Sarajevu. Prevođen je i „Ljudi bez adrese“, roman, „Dobra knji-
ove poetske ispovijesti pa da se dokuči nagrađivan. Zastupljen u školskom pro- ga“, Sarajevo, 2018; „Čovjek koji kisne“,
snaga pjesme, njezino u tim okolnosti- gramu BiH, Kosova i Sandžaka. Glavni pripovijetke, „Tugra“, Sarajevo, 2006;
ma sedativno dejstvo. Također, čini mi je i odgovorni urednik revije „Bihor“, koja „Mjesečeve priče“, pripovijetke, „Zoro“,
se potpuno nepotrebnim, bar ovom pri- izlazi u Luksemburgu na bosanskom i Sarajevo, 2010; „Mutna voda“, knjiga
likom, zadirati u dublje slojeve Softi- francuskom jeziku. O njegovom knji- priča, „Planjax“, Tešanj, 2019; „Pod
ćevog poetičkog obrasca u ovoj knjizi, ževnom radu pisali su mnogi kritičari i Kun planinom“ (Sous le mont Kun),
posebno kada uz nju dobijamo i sjajan esejisti iz Bosne, Crne Gore, Luksem- prevod na francuski, CLAE – Luksem-
esej Marka Vešovića. Ilustracije radi ci- burga. Objavljene knjige: „Strašan je burg 2009, prevod: Nicole Dizdarević,
tiram Vešovićeve opservacije o pjesmi zid bez sjene“ – poezija, „Bosanska Pariz; „Bošnjaci u Luksemburgu,“ mo-
Pod vješalima: „Ovo je jedna od najbo- knjiga“, 1996; „Čovjek na rasputici“ nografija, „Almanah“ – Podgorica 2011.
Zajedno s Aidom Vanovac preveo je i
– poezija, ZORO, Zagreb-Sarajevo,
ljih pjesama u knjizi. Djeluje i krajnje 2007; „Dok vode teku – izabrana po- prepjevao s francuskog na bosanski
stvarno i skroz halucinantno. Pozorni- ezija“, Centar za kulturu „Bihor“, 2016; jezik knjigu pjesama luksemburškog
ca na kojoj se vrši smaknuće – kosmič- „Pod Kun planinom“, roman, „Bosan- pjesnika Lamberta Chlechtera „Pješak
ka je. Podvucimo snagu, pjesničku, sa- ska riječ“, „Wupperttal“ – Tuzla, 2002; na mliječnom putu“.
držanu u riječi „upreden“. Taj pridjev

72 3/2/2023 STAV