Page 71 - STAV broj 413

U prvom broju „Glasnika JEDINI NOVAC KOVAN U BOSNI NAKON čemu su se financijalne uprave u sličnim
Zemaljskog muzeja“ PROPASTI KRALJEVSTVA prilikama tek u novije doba dosjetile, kova
U prvom broju Glasnika Zemaljskog
naime bakren novac, koga je morao svaki
zabilježena je i zanimljiva muzeja zabilježena je i zanimljiva crtica pod silu u mjesto srebrna primiti ustano-
iz života Sarajeva za vrijeme osmanske
vio je kurs na silu.”
crtica iz života Sarajeva za vlasti. Tragom jednog novčića, koji je Fra Nikola Lašvanin piše ovako: “1690.
vrijeme osmanske vlasti. darovan Muzeju, ispričana je zanimljiva biaše na Bosni Usein-paša i pomori oganj
historijska pripovijest. Riječ je o jedinom
u prolitje ljude gore nego kuga. Iste godi-
Tragom jednog novčića, turskom novcu koji je kovan u Bosni na- ne pade snig i mraz na žito i bi glad koju
kon propasti Bosanskog Kraljevstva. Sav
nije nitko zapamtio i tad počeše kovati
koji je darovan Muzeju, novac za vrijeme vladavine Osmanskog Mangure a za bile pare po 6.000. Pomri
ispričana je zanimljiva Carstva, a kasnije i Austro-Ugarske, ko- mlogo naroda od glada a bižanja biaše od
van je u sjedištima carstava. A ima, eto, i
Save prid vojskom cesarovom; kud god
historijska pripovijest. primjerak novca kovanog u Bosni. bi se ‘mako ležahu mrtci, nit se kopahu
Autor teksta u Glasniku ovako opisuje
Riječ je o jedinom turskom taj novac: “Natpis na prednjoj strani lijepo nit imadiaše tko. Jedjahu resu liskovu, s
drvja koru, vinovu lozu, pse, mačke; – u
novcu koji je kovan u Bosni je čitljiv te glasi (duribe fi Saraj – skova Sarajevu izidoše dica mater mrtvu; u Ba-
se u Sarajevu), a pod napisom (tarihom)
njoj luci koga bi obisili, obnoć bi ga gladni
nakon propasti Bosanskog nalazi se god. 1100 po turskom brojenju, ljudi svega izili, a u to vrime paša siciaše i
Kraljevstva. koja odgovara godini 1688. po kršćanskom visiaše uskoke i raju, koga god bi doveli,
računu. Oko napisa načinjen je vijenac od
i te bi ljude mrtce sve izili. Davali bismo
bobica, koje se nanizaše oko jedne kružni- (naime fratri) jist ubogim, al kako bi se
postojale u Sarajevu prije konačnog zau- ce. Na drugoj strani ima jednostavna tura. najilo to bi i umrlo. Stvar koja se prvo
zeća Bosne od Osmanlija 1463. godine. To Slova u toj tugri nijesu jasno izražena; toga mogaše za 10 groša prodat, za jedan
su: Careva, Nesuh-begova i Haseći Hava mogla bi se čitati: ‘Sulejman sani’, što bi se prodavaše. Izprodava siromaš kuće,
hatun (koju je u XVI stoljeću obnovila značilo: Sulejman drugi (sultan). Novac pokude, zemlje, sudje, haljine i t. d. Iste
Šahdidar, supruga Gazi Husrev-bega, ali taj skovan je od bakra. Prvi takov novac godine na 1. aprila pade po svoj Bosni po
joj nije promijenila naziv prve dobrotvorke darovao je zemaljskom muzeju urednik planinah krvav snig i biahu crljene kako
Haseći Have). Džamija je porušena prije ‘Vatana’ Hulussi-efendija, te mi je kazao, da su skrletom pokrivene iznad Fojnice;
Drugog svjetskog rata, a 1950. godine gro- da ga je skovao Mehmed-paša Korča. Od tako ostaše tia do velikog prolida. Nove
blje je ekshumirano i podignute montaž- onda nagjoh i poviše komada, ali makar godine pomori kuga.”
ne barake OZEBiH, da bi prije Agresije da sam se na sve strane propitkivao za taj Prema tome, vijest koju je zabilježio
na Bosnu i Hercegovinu bile uklonjene i zanimiv novac, ne mogoh o njegovom po- fra Nikola Lašvanin odnosi se, između
sagrađena stambeno-poslovna zgrada za stanku ništa izvjesno da saznam. Tek slu- ostalog, i na novac koji je kovan u Sara-
državne funkcionere. Time je ovaj duhov- čajno listajući po Margetićevom prepisu jevu u vrijeme Husein-paše.
ni prostor definitivno uklonjen. kronike fra Nikole Lašvanina, nagjoh po- O istom novcu sačuvana je pouzda-
“U narodu se priča o postanku Saraj- uzdanu vijest o tom novcu, a iz nje slijedi, na vijest, koju je zabilježio Sabit-efendi-
va ovako: U vojsci sultan-Muhameda II, da je novac skovao Husein-paša, kada je ja Hadži Huseinović u svojoj rukopisnoj
koji je Bosnu osvojio, bio je jedan krim- uslijed požara i mraza, koji je uništio usje- povijesti Bosne. Ta vijest veli: “Mjeseca
ski vojvoda, po imenu Kiraj-han, pa kad ve, nastala u Sarajevu glad i nevolja. Da ramazana godine 1100. odluče ban hrvat-
je sultanova vojska došla na Šehitluke, toj nestašici doskoči, učini Husein-paša, ski, gjeneral zadarski i brišćanski razboj-
2 sata daleko od istočne strane Sarajva, nici (uskoci) navaliti na neke tvrgjavice na
prema starom gradu Hodidjedu, gdje je bosanskoj megji. Da se ta navala odbije,
bila bosanska vojska, otpočelo se pucati naregjeno bi valiji Husein-paši, da spre-
iz topova na Hodidjed, ali je veoma teško mi vojsku u one krajeve, a da se potrebe
bilo uzimati ga radi nezgode mjesta. Tu ove na megju otpravljene vojske nami-
se onda od sultana odlučio Kiraj-han sa re, zamisli Husein-paša skovati bakreni
svojom vojskom, i došao do mjesta, gdje novac te zamoli visoku portu, neka mu
je sada sarajska tvrgjava. Ondje je bila dopusti kovanje takovog novca. Ovu je
ista kula, koja stoji i danas pod imenom molbu prejasna porta uslišala, narediv-
‘ickala’ ili ‘bijela bastiona’. Kiraj-han ši da kod kovanja bakrenog novca tre-
je oteo na pušku tu kulu, i onda otpo- ba upravo onako postupati, kako se to
čeo odatle topovima tući Hodidjed. Za činilo u Carigradu, da se dakle iz jedne
kratko vrijeme uspio je poslom, a kada oke bakra ima načiniti 800 komada ovog
se sultan sastade s njime, poljubi ga u novca i to tako, da po dva komada imadu
čelo i čestita mu na pobjedi, te zapovje- težinu jednog akčeta. Po ovom uputstvu
di, da se upiše ime Kiraj-hana na kamen i pod nadzorom Husein-paše stadoše taj
više Koline kapije, i da se za spomen te bakreni novac kovati. Veli se da se novac
pobjede načini ‘šaraj’ (palača) u poljani kovao u Kazandžiluku u magazama, koje
pod tom kulom. Naregjeni ‘šaraj’ nači- se i danas zovu Oprkanj.”
njen je na onome mjestu, gdje je danas Ovdje prenijesmo samo male fragmen-
kršla (vojarna). Od tada se počne podi- te zanimljivih tekstova o historiji Bosne
zati više kuća i ostade ime novoj varoši o kojoj su pisali između ostalih Kosta
Sarajvo, a ne kao što stranac kaže Sara- Hörmann, Otmar Rajzer, Ljudevit Talo-
jevo”, piše u Glasniku. ci, Mustafa Hilmi i drugi. n

STAV 3/2/2023 71