Page 70 - STAV broj 413

KULTURA

il sale. Dakle slano korito, mjesto gdje jest dakle: solna zemlja”,
se varenjem slane vode priređuje so. Ne zaključuje Glasnik.
pribrajamo se onoj školi, koja sve prabal- Prvi broj Glasnika
kansko hoće da protumači iz albanaškog. donosi i tekst o histori-
Nasuprot, mi tvrdimo, da je današnji sje- ji glavnog grada Bosne i
verno-albanaški govor već u ono vrijeme, Hercegovine – Sarajeva
kad je još čist bio od latinskih, slavenos- i kaže: “Kako je tamna
rpskih, talijanskih i turskih elemenata, i neprozirna koprena,
bio samo pomiješano ilirsko nariječje, te kojom je davna prošlost
se samo s opreznošću smije uzimati pod Sarajeva zastrta, mučno
staru ilirštinu. Ali u ovoj zgodi, gdje je je i čovjeku od zanata ri-
prirodno svojstvo zemlje a priori uputilo ješiti zagonetku istorije
stanovnika, da glavnu žilu zemlje i glavno sarajske, a kamo li meni,
poriječje nazove po daru prirode, koji su tome poslu slabo vje-
Iliri, – kako to posvjedočuju njihovi bo- štu. S toga evo unaprijed
jevi, – toliko cijenili, gdje je za tim ime javljam, da ću u ovom
solnoga područja uvijek poznato, kako to članku crtati samo i je-
povijest svjedoči, tu nam ništa ne smeta, dino ono, što sam čuo
da tako zgodnu sjeverno-albanašku riječ i vidio, bez ikakog ra-
smatramo za osnov zemaljskom imenu spravljanja, pa neka vještak razluči što
Bosne. Starodrevno značenje imena Bosne je u njemu zrno, – ako ga bude – što li Kada se pogleda u tursku povijest, koja
je kukolj”. Kaže se u narodu, da je Sa- kazuje, da je prije osvojenja u Bosni sje-
rajvu udario temelj sultan Muhamed II, dio sultanov namjesnik, koji je u nje-
koji je Bosnu osvojio, a da prije nije bilo govo ime pobirao danak od bosanskih
Zemaljski muzej Bosne i šehera ni varoši tudijer. Ali se spominje vladara, ne može se poreci vjerojatnost
Hercegovine proslavio je 1. u vakufnami (oporuci) Gazi Isa-bega, tome natpisu. Ako se čovjek obazre na
februara 135. godišnjicu od trećeg bosanskog bega, koja je pisana ovu bilješku i na Gazi-Isa-begovu vaku-
fnamu, u kojoj se odmah poslije zauzeća
869. godine po turskom kalendaru t. j.
osnivanja. Godinu mlađi 1465. godine po evropskom računu, da- nabrajaju mnogi predjeli kao izgragjeni,
kle do 2 godine poslije ulaska Osmanlija
mora se reći, da je bila nekakova varoš
od Muzeja je „Glasnik u Bosnu, da je Isa-beg utemeljio vakuf ondje, gdje je sada Sarajvo i prije Turaka
Zemaljskog muzeja“, naučna u ‘Medineji Saraju’. Vidio sam još jedan pa makar i malešna. Neka mi je slobodno
istaknuti još jedno, za koje bih rekao da
stari turski spomenik u groblju kraj Ha-
publikacije koja je dala seći-hatun-džamije, koja leži u ulici što potkrepljuje tu slutnju. Iduci uz Bistrik
veliki doprinos razvoju vodi iz Ćemaluše u Čemerlinu ulicu. Na na lijevu stranu, imade jedna mahala, koju
tome spomeniku napisano je turski ovo:
narod nazivlje ‘Vlaška mahala’, a u kajdu
nauke u Bosni i Hercegovini, t. j. Sahi bul hajrat Haseći Hava ruhi (poreznim knjigama) piše se ‘Hadži Sej-
posebno arheologije, ičun el-fatiha 848. Ovo bi značilo: ‘Za- din’. U toj mahali imade jedno groblje,
koje je ogragjeno u zid od velikog tesa-
moli se Bogu za dušu utemeljiteljice ove
historije, etnologije... Tim zadužbine, Haseči Have. Umrla 848.’ po nog kamenja, a zid je pokriven takogjer
povodom prelistali smo prvi islamskom kalendaru (biva po evropskom fino tesanim pločama. Ja bih rekao, da
ova ograda nije ragjena poslije Turaka,
1446). To pismo stoji na jednom malom
broj „Glasnika“ i pronašli oblom kamenu, koji po prilici 70–80 cm. već prije, premda u groblju ima i turskih
najzanimljivije tekstove iz iz zemlje proviruje. Isti natpis glasi, da je nišana”, navodi se u Glasniku.
Džamija koju je podigla Haseći Hava
žena Haseći Hava načinila džamiju pri-
tog vremena. je ulaska Turaka u Bosnu na 19 godina. hatun spada među tri džamije koje su

70 3/2/2023 STAV