Page 58 - STAV broj 190

DRUŠTVO

“Vrtovi crvene ruže”

LJEPOTE
BOSANSKIH
MAHALSKIH
DŽAMIJA

Bosanske mahalske džamije ponajprije određuje njihova pozicioniranost u skučenom mahalskom
prostoru, koja uvjetuju da su uglavnom nevelike. Ni njihove munare, koje su najčešće pravljene
od drveta, nisu visoke, jer ne trebaju odudarati od sredine, od okruženja u kojem u pravilu nema
visokih kuća. Sve one nose lokalna historijska obilježja, ali i otkrivaju vlastitu povijest, da su kroz
godine uvijek popravljane i dograđivane, da su se mijenjali materijali od kojih su građeni zidovi
(drvo, ćerpič, cigle, beton) i krovovi (šindra, crijep, lim), ali da je munara ostajala drvena

Piše: Amina ŠEĆEROVIĆ-KAŞLI direktora fotografije filma zauzeo je Ad-
amina@stav.ba nan Zahirović, asistent produkcije je Ili-
jas Jahić, a za igru i naraciju zadužen je
Nedavno je predstavljen dokumen- bio Emrah Mujkanović.
tarni film Harisa Šehovića Vrtovi
crvene ruže, koji govori o Džindij- Ideja za ovaj film u Šehoviću živi
skoj i Mejdanskoj džamiji u Tuzli, odavno, a dvije džamije koje se spomi-
kao i o nekadašnjim mahalama i komši- nju u filmu ostale su mu u sjećanju još
luku koji se u njima njegovao. Ovaj mla- iz djetinjstva.
di Tuzlak, za kojeg je, kako kaže, film u
prvom redu način izražavanja, odnosno “Džindijska džamija bila je zanimljiva
prenošenja misli i osjećaja, filmom se bavi jer je uvijek bila prazna. Razlog tome bilo
kao režiser, ali i kao producent, montažer, je slijeganje tla u njenom neposrednom
scenarist i snimatelj. okruženju. Cijela mahala, odnosno na-
selje, doslovno je propala, a ta je džamija
Iz ljubavi prema filmu osnovao je i jedina ostala da podsjeća i vraća sjećanja
Udruženje filmskih radnika “Flumin pro- ljudi u davna vremena, kada je njen dže-
dukcija”, koje se bavi proizvodnjom krat- mat bio u istoj mahali kao i džamija. Vje-
kometražnih i dugometražnih filmova, rujem da su gotovo svi koji žive u Tuzli, a
reklama i snimaka za YouTube platformu. vjernici su praktičari, otišli najmanje jed-
Do sada je imao dosta kratkometražnih fil- nom u tu džamiju, klanjali ondje namaz,
mova koje je radio isključivo za YouTube, odmorili se u njenoj tišini, dok ih pokoje
a za te filmove kaže da su više bili praksa vozilo prolazeći kroz ulicu ne bi vratilo iz
i vježba kroz koju je prolazio kako bi pro- njihovih misli u stvarnost. Ljudi zadrže to
našao sebe i svoj način režiranja. Film Vr- sjećanje”, kaže Šehović, te dodaje da je i
tovi crvene ruže prvi je njegov film kojim odlazak u Mejdansku džamiju bio odlazak
se želio predstaviti široj javnosti. Poziciju na odmor u mir i tišinu, ali i na razgovor
uz kahvu ili čaj.

Za mejdanske ulice Šehović ističe da
u njima, nažalost, više nema djece koja se
igraju, samo pokoji stariji čovjek s kojim

58 25/10/2018 STAV