Page 57 - STAV broj 242
P. 57

“Izgrađena je u prvim godinama 20. stoljeća kao tipski projekt (ista ovakva stanica iz-
                                              građena je na Palama). Sa svojim naglašenim kosim krovovima i bogato obrađenim
                                              drvenim strehama predstavlja tipični primjer ‘alpskog ili romantičarskog stila’ arhitek-
                                              ture austrougarskog perioda. Zgrada je razvijena kroz tri gabaritna volumena različi-
                                              tih visina. Skladnost kompozicije postignuta je proporcionalnim dimenzijama pročelja
                                              i igrom krovnih plaha. Prozori daju naročit ritam fasadi u oba smjera, završavajući se
                                              obavezno lukovima od fasadne opeke. Prema izvornoj dispoziciji objekta, srednji volu-
                                              men predstavljao je peron s bogato izrezbarenim drvenim stubovima i lukovima. Najve-
                                              ći dio objekta zauzimale su čekaonica, blagajna i upravne prostorije. U zadnjem dijelu
                                              bile su smještene sanitarije i prostorije za prtljag. Dobijanjem nove, stambene funkci-
                                              je, objekt je pretrpio niz konstruktivnih zahvata. Postavljanjem pregradnih zidova dobi-
                                              veno je pet stambenih jedinica, što se očitovalo interventnim zahvatima na fasadama
                                              u vidu novih ulaza. Južna peronska fasada degradirana je naročito rušenjem drvenih
                                              stubova trijema i gradnjom zida s otvorima. Dok je stanica bila u funkciji, postojali su i
                                              bife, zgrada upravitelja i skladište tovarne građe. Danas su ostale samo ruševine ovih
                                              objekata, a od pruge nije ostalo ništa.”
                                              (Arhitektica Elša Turkušić-Jurić, AGD magazin, 2005)











          Bosne i Hercegovine, a postojao je i plan
          restauracije, u koji su bili uključeni i Op-
          ćina Stari Grad, BH Pošta, BH Telecom
          kao i Željeznice FBiH. Ipak, do restau-
          racije nije došlo.
            Najveći problem bili su stanovi u
          zgradi Bistričke stanice koje su njihovi
          vlasnici koristili prije aprila 1992. godine,
          a onda ih poslije agresije i otkupili. Da
          bi došlo do bilo kakve restauracije, bilo
          je potrebno pronaći rješenja za vlasnike,
          a što je iziskivalo veća novčana sredstva
          kojih nije bilo na raspolaganju. Dok su
          institucije tražile rješenje i prebacivale
          odgovornost s jedne na drugu, svaka tvr-
          deći da to nije u njihovoj nadležnosti, niti
          za restauraciju imaju novca, historijska
          zgrada mijenjala je svoj izgled. Stanari



                                                                                                   STAV 24/10/2019  57
   52   53   54   55   56   57   58   59   60   61   62