Page 66 - STAV 66 09.06.2016

KULTURA

Sevret M. Ćehajić
KAIMIJINA NAGRADA POTVRDA JE DA
U POVRATNIČKOJ SREDINI IMA MJESTA
ZA PRVORAZREDNU KULTURU

Dobro je za manifestaciju “Dani Hasana Kaimije” što su na njen konkurs prijavljena
33 djela jer su i na taj način potvrđeni njeni značaj i prestiž. Toliki broj prijavljenih dje-
la i svojevrstan je mini pregled književne produkcije u posljednjim dvijema godinama
(2014. i 2015. godine) i u samoj Bosni i Hercegovini i u dijaspori.
Na konkursu su zastupljeni roman, putopis, kratka priča, pripovijetka i poezija. Da-
kle, imali smo mnogovrsnost formi i izričaja, od etabliranih i nagrađivanih autora pa
do anonimnih stvaralaca i mladih i još neafirmiranih pisaca. Recimo, u konkurenciji je
bila nevjerovatna romaneskna priča relativno nepoznatog Azira Šabića (Sjene crvenih
joha), pa majstorski izbrušene priče Abida Jarića, Jasmina Agića i Ervina Mujabaši-
ća, preko osebujnih Kajanovih mostarskih veduta, poezije Naide Mujkić, Dragoslava
Dedovića, Faruka Šehića, Ervina Jahića, Seada Husića i Omera Ibrahimagića, prvog
romana Hadžema Hajdarevića... No, jedna knjiga pobjeđuje, a to je, kako je već objav-
ljeno, zbirka pripovijedaka Refika Ličine Strah od behara.
Ova je zbirka, ako mogu tako reći, u svojevrsnom fotofinišu zadobila pobjednički skor
Posjetioci ove pjesničke večeri, pored ovo- žirija i osvojila Kaimijinu nagradu. Kako stoji u našem obrazloženju, ova je knjiga u
godišnjih pjesnika-učesnika ove manife- sebe sažela nemal’ cijelo stoljeće mnogih tabua iz života novopazarskog Sandžaka.
stacije (Mirsad Bećirbašić, Mehmed Meša Unutrašnja energija ovih priča, ta tanahna nit gorke sudbine i teških iskušenja koja
Ðedović, Jagoda Ilinčić, Naida Mujkić, ih neprimjetno vezuje, zadržava čitaoca među koricama ove obimom nevelike knjige.
Zihnija Bulić, Husein Hasković, Safet Zadržala je i našu pažnju i mi smo joj dodijelili nagradu.
Berbić i Hadžem Hajdarević), poslušali Mislim da je izlišno govoriti u ovo vrijeme kiča, šunda i ofanzive nekulture i neukusa o
su i učenice recitatorske sekcije Gimna- tome koliko je važan svaki događaj u kojemu se promovira izvorna kulturna produkci-
zije “Meša Selimović” iz Tuzle, koje su se ja. Kaimijini dani su značajni i po tom aspektu jer se na njima odista promovira prvo-
predstavile tekstovima Meše Selimovića razredna kultura, ali i kao udaljavanje od uvriježenog stereotipa o životu povratnika i
i Maka Dizdara, a uručene su i nagrade deveratima koje prolaze. Povratničke teme i zanimanja, posredstvom Kaimijinih dana,
za najuspjelije literarne radove učenica- nadilaze steone junice, motokultivatore, zasade malina i slične teme, tj. potvrđuju da u
ma osnovnih i srednjih škola. životu naših ljudi u Zvorniku i Podrinju, hvala Bogu, ima mjesta i za prvorazrednu kul-
Završna večer ovih susreta jeste i turu. Otuda su Kaimijini dani više nego dobrodošli i više nego potrebni svima nama
njihovo centralno mjesto, ali prethodi- povratnicima da u njima uživaju, a nama da promijenimo svoje stereotipe. To što su u
li su joj i brojni drugi sadržaji. Tako je okrilju Islamske zajednice u BiH dodatno ih potvrđuje i obogaćuje, a daje i važnu notu
na Filozofskom fakultetu u Tuzli prof. sigurnosti za njihov kontinuitet.
dr. Mirsad Kunić održao javnu tribinu
o književnoj 1966. godini, budući da se
ove godine navršilo i pedeset godina od kojima su se družili s učenicima, zatim Pored tuzlanske tribine, ostatak pro-
objavljivanja najznačajnijih djela Maka je predstavljena i knjiga o Hasanu Kafiji grama ovogodišnje manifestacije vezan
Dizdara i Meše Selimovića. Neki od Pruščaku, kao i prigodne izložbe i pre- je uz Zvornik, u kome je Hasan Kaimija
književnika posjetili su osnovne škole u dramazanski koncerti. proveo posljednje godine života, a da su
razlozi zato ostali nepoznati budući da
je ovaj pjesnik i derviš rođen u Sarajevu,
Prof. dr. sc. Mirsad Kunić u kome je kasnije i djelovao kao kadirij-
KONKURS ZA KAIMIJINU NAGRADU ski šejh u Sinanovoj tekiji. Postoji samo
predaja, kako navodi i Fehim Nametak,
PRERASTAO JE OKVIRE ZAVIČAJA, o tome je li prognan iz Sarajeva ili se do-
KANTONA I DRŽAVE brovoljno odselio, no historijskih do-
kumenata o tome nema: “Po predaji se
Hasan Kaimija stavio na čelo pobunjene
Nagrađena knjiga Strah od behara Refika Ličine zanimljiva je zbirka pripovijedaka sarajevske sirotinje koja je 1682. godine
koje govore o rubnim događajima i rubnim ličnostima novopazarske i sandžačke no- tražila da se razdijeli bogataško žito jer
vije povijesti iz ništa manje intrigantne rubne pozicije autsajderskog unutarpovijesnog se zbog sušne godine umiralo od gladi. U
pripovjedača koji se provlači kroz većinu pripovijedaka uvezujući ih tako u jednu cje- toj pobuni ubijeni su sarajevski kadija i
linu. Ličina tako vrlo uvjerljivo nastavlja tradiciju sandžačkoga pripovijedanja, kojega njegov pomoćnik.” Iako se u zvaničnim
je inaugurirao veliki književnik Ćamil Sijarić. dokumentima ove pobune koja se zai-
Manifestacija “Dani Hasana Kaimije” važna je za cijelu BiH, posebno za Podrinje, gdje sta dogodila u Sarajevu ne navode ime-
dobija i dodatne smislove i značenja. Kombinacijom vjerskih i kulturnih sadržaja orga- na vođa bune, tako se Kaimijine razloge
nizatori pokušavaju udahnuti (novi) život i unutrašnju snagu sadržajima koji, htjeli ne za odlazak iz Sarajeva ne može dovesti u
htjeli, nose ogroman teret prošlosti. Dobro je što se uspijeva istrajati na vrijednosti- vezu s njom.
ma, a ne podliježe se nametljivoj patetici. Konkurs za Kaimijinu nagradu prerastao je Po drugima predanjima, za njegov pro-
okvire zavičaja, kantona i države i postao regionalni književni događaj. gon u zvornički sandžak krive su njegove
“proročanske pjesme” (u kojima je u vezu

66 9/6/2016 STAV