Page 68 - STAV 66 09.06.2016
P. 68

KULTURA


          Deseta godišnjica smrti pjesnika Ismeta Rebronje


         PJESNIK KOJI JE “UMEO




         DA OPLETE ČARŠIJU”






                                            “Ni Beograd ni Podgorica nikada nisu davali ni pet para za bilo
                                            kakva dešavanja na prostoru cijelog Sandžaka te se tako mogu

                                            na prste jedne ruke prebrojati sve one knjige koje su s ovog
         Piše: Edib KADIĆ                   prostora objavljene u Beogradu, a na prste druge ruke one koje
              edib@stav.ba
                                            su objavljene u Podgorici. Sve je ovo imalo utjecaja da ime Ismeta
                                            Rebronje ostane potpuno ili djelomično nepoznato, i to je kranje
                                            tragično jer se radi o jednom od najvećih pjesnika s naših prostora”



                 odina 1966. označava se kao   su mu vremenu književna vrata bila ši-  Srpski pisac i književni historičar Mi-
                 prekretnica u bošnjačkoj   rom otvorena pa je svoje knjige objav-  lisav Savić kaže kako je Ismet Rebronja
                 književnosti jer su u njoj   ljivao kod renomiranih izdavača bivše   imao tu nesreću da stvara u Novom Pa-
         Gobjavljeni roman Derviš i smrt    Jugoslavije. Kako navodi u svojim auto-  zaru, koji je u tom vremenu bio predalek
          Meše Selimovića, zbirka pjesama Ka-  biografskim zapisima, u životu je mnogo   i od Sarajeva, a i od Beograda. “Možda je
          meni spavač Maka Dizdara i zbirka pri-  vremena proveo boreći se protiv kultur-  danas internet izbrisao granice između
          povijetki Pobune Derviša Sušića. Iste   nog primitivizma kojeg je omogućavao   provincije i metropole, ali pre tridesetak
          je godine mladi pjesnik Ismet Rebro-  državni program tzv. demetropolizacije,   godina mogao si biti pisac samo ako ži-
          nja na književnom skupu na Tjentištu   a nacionalističko i fašistoidno društvo u   viš u velikom gradu. Rebronji nije išlo na
          čitao svoju poeziju i pričao o svom pje-  Srbiji devedesetih godina prošlog stolje-  ruku to što nije voleo da se ulaguje vlasti-
          sništvu, a Ćamil Sijarić, znameniti boš-  ća prisilile su ga da živi posve povučeno.   ma. Tu je nastavljao tradiciju novopazar-
          njački pisac porijeklom iz crnogorskog   Umro je prije deset godina, 1. maja 2006.   skog pesnika Tabakovića iz 19. veka, koji
          dijela Sandžaka, sjedio je u prvom redu i   godine u Novom Pazaru.   je umeo da oplete čaršiju. Inače, baštineći
          pomno slušao njegovo izlaganje. Nakon
          što je Ismet završio govor, Sijarić ga je
          pozvao sebi i upitao: “Znaš li ti koliko
          Murat Mučić ima goveda?” Ismet mu je
          odgovorio kako su u Murata četiri krave,
          dva jarma vola i bik, a da junad nije bro-
          jao. Sijariću se svidje što je Ismet lahko
          prihvatio razgovor o jednom bihorskom
          narodnom tribunu, pa mu odmah reče:
          “Vidim, Bihorce si čitao. Bogami, ti si
          moj. Hajmo da ručamo.”

          VAŽIO JE ZA JEDNOG OD NAJBOLJIH
          PISACA SVOJE GENERACIJE
            Ismet Rebronja, pjesnik, pripovjedač,
          esejist, romanopisac, antologičar, etimo-
          log i novinar, rođen je 26. juna 1942. go-
          dine u Goduši kod Bijelog Polja. Studirao
          je na Filološkom fakultetu u Beogradu,
          nakon čega se zaposlio u rodnoj Goduši
          kao učitelj. Nakon toga je radio na Ra-
          diju Novi Pazar, gdje je obrađivao teme
          uglavnom iz kulture, a istovremeno je
          s Džemailom Kijevčaninom i Rastkom
          Palibrkom pokrenuo list Bratstvo. U tom



         68  9/6/2016 STAV
   63   64   65   66   67   68   69   70   71   72   73