Page 72 - STAV 66 09.06.2016
P. 72

KULTURA


          Novi teatarski festival u Sarajevu


         KO JE I ŠTA JE NAMA





         JURISLAV KORENIĆ






                                             Novi teatarski festival pokrenut u Sarajevu vraća uspomenu
                                             na jednu od najznačajnijih ličnosti bosanskohercegovačke
                                             pozorišne scene. Jurislav Korenić utemeljio je Kamerni teatar

          Piše: Mirza SKENDERAGIĆ            55, Festival MESS, Dramski studio (preteča Akademije
                                             scenskih umjetnosti), Pozorište mladih, teatar sjena “Karađoz”
                                             (s glumcem Rejhanom Demirdžićem), osavremenio sarajevsku
                                             operu, postavio prvi mjuzikl...

         U
                vremenu i u društvu u kojima je
                zatvaranje umjetničkih i kulturnih
                manifestacija postalo svakodnev-
                na i “normalna” pojava, u gradu
          u kojem je uobičajeno da se ne priznaju i
          ne prepoznaju intelektualne, umjetničke
          i kulturne veličine koje su svojim djelova-
          njem zadužile njegove stanovnike, rođen je
          prijeko potreban i obećavajući regionalni
          teatarski festival – “Dani Jurislava Kore-
          nića”. Čini se da nam je početak ovog fe-
          stivala i izvođenje prve predstave u Kore-
          nićevu čast trebalo da shvatimo koliko je
          bilo sramotno i tužno što je Sarajevo tako
          dugo prepuštalo zaboravu uspomenu na
          Jurislava Korenića, čovjeka koji je u nje-
          ga udahnuo teatarski život.
            Jurislav Korenić rodio se 1915. godine
          u Zagrebu, u kojem je stekao srednjoškol-
          sko i fakultetsko obrazovanje. Rad u Na-
          rodnom pozorištu započinje nakon što se
          doselio u Sarajevo 1952. godine. U svom   uspomenu na Jurislava Korenića, počast
          drugom gradu ostat će sve do smrti 1974.   je odana i glumcu Žanu Maroltu tako što   Sarajevo je konačno
          godine. U međuvremenu će utemeljiti Ka-  je po njemu nazvana jedna od pet festi-  dobilo festival kakav već
          merni teatar 55, Festival MESS, Dramski   valskih nagrada – ona za najboljeg glum-
          studio (preteča Akademije scenskih umjet-  ca ili glumicu.           decenijama postoji u
          nosti), Pozorište mladih, teatar sjena “Ka-  Festival je otvoren predstavom Voz   Novom Sadu (“Sterijino
          rađoz” (s glumcem Rejhanom Demirdži-  Zvezdara teatra iz Beograda. Režirao ju
          ćem), osavremenit će sarajevsku opernu   je prema tekstu Cormaca McCarthyja be-  pozorje”) i u Splitu
          scenu, postaviti prvi mjuzikl u Bosni i   ogradski glumac Voja Brajović, koji u ovoj   (“Marulićevi dani”), a
          Hercegovini...                    duo drami igra sa Sergejem Trifunovićem.   kojim su vjerovatno u
            Sarajevo je konačno dobilo festival ka-  Kao jedna od kvalitetnijih predstava fe-
          kav već decenijama postoji u Novom Sadu   stivala, Voz je priča o susretu dva čovjeka   posljednji trenutak grad,
          (“Sterijino pozorje”) i u Splitu (“Marulićevi   različitih pogleda na svijet, Bijelog i Cr-  država i naše društvo
          dani”), a kojim su vjerovatno u posljednji   nog, profesora ateiste koji se bacio pod voz   spašeni od kulturne i
          trenutak grad, država i naše društvo spa-  (Voja Brajović) i bivšeg robijaša vjernika
          šeni od kulturne i umjetničke sramote.   koji ga je spasio od sigurne smrti (Sergej   umjetničke sramote
          Osim što je festival svojim nazivom oživio   Trifunović). Zahvaljujući nadasve intimnoj,



         72  9/6/2016 STAV
   67   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77