Page 69 - STAV 66 09.06.2016
P. 69
KAZIVAR
U selo stiže
Čovek neznan
Sede na panj
Pokaza
Kazivar
Okružismo
Neznanca
On otvori
Kazivar
Pođosmo prema stadima
Stranac se s mesta
Ne miče
Čita Kazivar
Sve o nama zna
svijeta, a, baveći se etimologijom, jezik je
posmatrao kroz različite internacionalne
utjecaje. “Kada predajem poeziju mog oca
studentima, objašnjavam im kako je to
autor koji sažima utjecaje tradicije pod-
neblja s kog potječe, usmenu književnost,
usmenu poeziju, predanja i mitove s mi-
tovima koji su arhetipski i zajednički za
sve kulture, a najviše s mitovima i uopće
kulturom antičke civilizacije, koja je te-
melj današnje evropske kulture. Studenti
najviše vole njegovu pjesmu Kazivar, koja
govori o iskonskim vjerovanjima vezanim
za putnika namjernika koji su tipični za
čitav balkanski prostor, a u njoj ima i bor-
hesovske težnje za knjigom koja sažima
sva znanja”, objašnjava Nadija Rebronja.
POGAĐALA GA JE SUJETA I NEPRAVDA
U KNJIŽEVNIM KRUGOVIMA
Kaže da o svom ocu tokom odrasta-
nja nikada nije razmišljala kao o pjesniku
i kako otac i pjesnik za nju nikada nisu
tradiciju svog rodnog kraja, Rebronja je bile dvije iste osobe. Otac je bio onaj koji
Srpski pisac i književni važio za jednog od najboljih pisaca svoje joj, kako kaže, ne da da ide u grad radnim
historičar Milisav Savić kaže generacije, a podjednako je cenjen u Be- danima jer se moraju završavati školske
kako je Ismet Rebronja ogradu, Sarajevu, Zagrebu i Titogradu”, zadaće i obaveze i onaj koji brine da li je
jela na vrijeme i da li se dovoljno toplo
konstatirao je Savić.
imao tu nesreću da stvara u Rebronjin dugogodišnji prijatelj Faruk obukla. “A pjesnik Ismet Rebronja jeste
Novom Pazaru, koji je u tom Dizdarević pojašnjava kako ni Beograd onaj o čijoj poeziji predajem na Državnom
univerzitetu u Novom Pazaru onim stu-
ni Podgorica nikada nisu davali ni pet
vremenu bio predalek i od para za bilo kakva dešavanja na prostoru dentima koji izaberu predmet Književno
Sarajeva, a i od Beograda. cijelog Sandžaka te kako se mogu na pr- stvaralaštvo u Sandžaku. Onaj isti pjesnik
“Možda je danas internet ste jedne ruke prebrojati sve one knjige čiju poeziju tumačimo na tim časovima.
koje su s ovog prostora objavljene u Beo-
No, postoje neki trenuci u životu u koji-
izbrisao granice između gradu, a na prste druge ruke one koje su ma se pjesnik i otac sretnu”, rekla je Na-
provincije i metropole, objavljene u Podgorici. “Sve je ovo imalo dija i dodala da njen otac nikada nije htio
ali pre tridesetak godina utjecaja da ime Ismeta Rebronje ostane da bude pjesnikinja i svaki bi put on bio
namrgođen kada bi mu pokazala svoje
potpuno ili djelomično nepoznato, i to je
mogao si biti pisac samo kranje tragično jer se radi o jednom od pjesme. Dok je bio u bolnici, neposredno
ako živiš u velikom gradu. najvećih pjesnika s naših prostora”, obja- pred smrt, posjetio ga je Ibrahim Hadžić,
koji je nakon toga razgovarao s njom.
snio nam je Faruk Dizdarević.
Rebronji nije išlo na ruku to Ismetova kćerka Nadija Rebronja, “Rekao mi je da ne obraćam pažnju
što nije voleo da se ulaguje književnica i sveučilišna profesorica knji- na njegovo negodovanje jer se on njemu
vlastima” ževnosti, kaže kako je njen otac veliki dio već davno povjerio i rekao kako smatra
svog života posvetio izučavanju mitova da je pisanje poezije muka od koje on
STAV 9/6/2016 69
