Page 62 - STAV broj 223

DRUŠTVO

ovog grada, nije znao da je proslavljeni
poglavica po kome je Seattle dobio ime
ovdje sahranjen. Tom kaže da kockarnice
unutar indijanskih rezervata slobodno po-
sluju bez poreza. To je Vlada Amerike dala
Indijancima kao neku utješnu ekonomsku
“kompenzaciju” za oteto zemljište, da se
slobodno kockaju, ali samo unutar rezer-
vata. Kasina su, navodno, visoko opore-
zovana ako su izvan rezervata i smatraju
se nečim lošim u društvu, osim kada se
uvale Indijancima da se kockaju i opija-
ju. Tom Thurber kaže da neki bijelci ili
drugi neki Indijanci koriste pogodnosti
indijanskih kasina. Odlaze da se kockaju
u rezervatima i ondje unovče svoj profit.
Neki bijelci opet, vjerovatno u dogovo-
ru s indijanskim predstavnicima, otvore
svoj kasino u rezervatima i poslije dijele
dobit bez plaćanja poreza.
Tonski urednik na lokalnoj radio-
stanici u Edmondsu Tim Tattan živio je
neko vrijeme u rezervatu naroda Inuita
(kod nas poznatijih s pogrešnim nazivom
Eskimi) preko obližnje kanadske granice.
Učio je usput nešto o njihovom načinu
života i skupio solidnu kolekciju CD-ova
s tradicionalnim melodijama i napjevima
različitih indijanskih naroda. On tvrdi
da se pokrštavanje Inuita ponekad vrši i
dan-danas i da im dolaze u posjetu odre- Detalj iz muzeja
posvećenog
đene kršćanske misije. No, ni nakon toga Suqwamish
se njihovo ekonomsko i socijalno stanje ne i Duwamish
mijenja. Inače, Indijanci mogu napušta- Indijancima
ti rezervate ako imaju mogućnost dobiti
negdje povoljan posao, ali to je najčešće svoje tradicionalne muzičke instrumente, u ne previše davnoj prošlosti. U muzeju
slučaj s uspješnim pojedincima, rijetko s peciva i suvenire te tako zarađuju. se nalaze audiosnimci starijih urođenika
većom zajednicom. Neki su dogurali i do koji prepričavaju torturu koju su proš-
filmske karijere u Hollywoodu pošto fil- MUZEJ RJEČITIJI OD ŠKOLE li kao djeca u internatskim kršćanskim
madžijama zatreba autentičan Indijanac U Phoenixu, glavnom gradu Arizone, školama. Postoje i fotografije te izjave
za neke filmove. radi muzej pod nazivom “Heard Muse- pojedinih američkih predsjednika i voj-
Navajo Times dnevne su novine koje um”. Posvećen je historijatu i kulturološ- skovođa kako je neophodno “civilizirati”
uređuju i distribuiraju pripadnici pozna- kom razvoju Indijanaca s područja Arizo- Indijance svim načinima, računavši njiho-
tog naroda Nawaho, koji se prostire preko ne i jugozapada, s posebnim osvrtom na vo obrazovanje isključivo po zapadnjač-
saveznih država New Mexico i Arizona, plemena Hopi, Nawahos i Zuni. Pomalo kom programu. Još početkom 20. stoljeća
skupa s plemenom Hopi i još nekoliko iznenađujuće, ali pored višestoljetnog mnoštvo indijanske djece predškolskog
naroda. Novine se bave životom u re- historijata i predstavljanja domorodač- uzrasta nasilno je odvođeno iz plemena
zervatima Nawahosa, najviše njihovom ke umjetnosti, ovaj muzej sadrži detaljnu u internatske škole, gdje su im promije-
tradicionalnom umjetnošću, folklorom prezentaciju genocida koji je izvršen nad njena imena, identitet i fizički izgled. O
te pratećim izložbama. Tako se zapošlja- Indijancima ovog američkog područja te tome se otvoreno govori u muzeju “He-
va dio lokalnih Indijanaca, ali tiraž ovih usput i općenito nad ostalim plemenima ard”. Djeca su u ovim školama tjerana da
novina ne doseže daleko. U odnosu na
sjeverozapad SAD-a, na južnoj i jugo-
zapadnoj zoni kao da ima nešto više si-
romaštva u rezervatima, pošto je životni
standard niži u odnosu na državu Was-
hington. Pripadnici Nawaho naroda važe
za kulturološki, etnički i brojčano možda
najočuvaniju indijansku populaciju. Iz-
među grada Tucsona u Arizoni i meksič-
ke granice nalazi se nekoliko historijskih
muzeja posvećenih Apačima, Nawahosi-
ma i Pueblosima unutar bivših španskih
katoličkih misija. Indijanci prodaju na
improviziranim otvorenim štandovima

62 13/6/2019 STAV