Page 63 - STAV broj 223

Detalj sa indijanskoga Stolica za prisilno šišanje
groblja kod Seattlea Indijanaca u muzeju “Heard”
U muzeju u Phoenixu nalaze se audiosnimci starijih urođenika
koji prepričavaju torturu koju su prošli kao djeca u internatskim
kršćanskim školama. Postoje i fotografije te izjave pojedinih
američkih predsjednika i vojskovođa kako je neophodno
“civilizirati” Indijance svim načinima

zaborave na svoj maternji jezik, maltreti- obitavaju potomci nekad slavnih Oglala zidovi su tanki, porozni, prljavi, išarani.
rana su i fizički i mentalno. Indijanci koji Lakota Sijuksa. Njihovo današnje stanje Većina ovdje živi u sklepanim barakama.
su tradicionalno nosili dugu kosu ovdje kritičnije je nego u drugim rezervatima. Mnogo je slučajeva kidnapiranja indijan-
su prisilno šišani. U muzeju je izložena i Pretpostavlja se da je jedan od uzroka to ske djece, koje policija nikad nije pronašla.
originalna frizerska fotelja od prije stoti- što su Lakota Indijanci najduže pruža- I Lakote i drugi Indijanci zapostavljeni
njak godina, na kojoj su djeca šišana. Ka- li otpor otimačini zemljišta, identiteta su od svih američkih vlada, neovisno da
tolička crkva bila je sponzor ovog terora, i uvjeta za život, a onda i prinudnoj asi- li su vođene Republikancima ili Demo-
dok su nešto sjevernije to radili ogranci milaciji. Pored ostalog, i legendarni po- kratama. Alkohol, kasina i cigarete koji
protestantske crkve. Muzej ne spominje glavica Tatanka Yotanka potječe iz ovog su ostavljeni da polahko uništavaju In-
tačan broj ubijenih Indijanaca. Zanimlji- naroda i područja. dijance vlasti uglavnom smatraju nekom
vo je da sve što je predstavljeno u ovom Filmski istraživač Eric Becker i foto- vrstom “poklona”, pa čak i ustupkom za
muzeju baš i ne prati redovni američki graf Aaron Huey iz Los Angelesa prota- ekonomiju indijanskih rezervata. Zulum
školski program po pitanju prošlosti i birili su stanje među Lakotama rezervata nad američkim starosjediocima spada u
tretmana Indijanaca, kako nekada, tako i Pine Ridge. Otkrili su da oko 90 proce- one usporene genocide, one koji imaju
sada. Zato je, pored ostalog, ova muzejska nata stanovnika ovog rezervata živi ispod svoje faze, a ovo bi mogle biti neke od
postavka i neobična. Ne zna se da li će i onoga što se u Americi smatra linijom završnih faza ako se nešto ne promije-
koliko ovakav muzej promijeniti svijest siromaštva. Mnogi muškarci među da- ni na najvišem nivou. U međuvremenu,
prosječnih američkih patriota i njihove našnjim Lakotama žive samo 47 godina. osim plakata kojima se poziva na pošti-
djece, ali možda olakša posao prvim indi- Saznali su da uporedo s bijedom u kojoj vanje sporazuma, postoji fotomontaža
janskim članicama Kongresa SAD-a ako žive Lakote cvjetaju i bande koje se me- koja konkretnije opisuje šta se zapravo
budu nešto radile na poboljšanju uvjeta đusobno koškaju na malom prostoru. dešavalo i dešava s Indijancima. Već se
življenja u današnjim rezervatima, kao i Alkoholizam ih razara iznutra. Opće je našla i na majicama. To je stara crno-bi-
na promjeni svijesti o specifičnom geno- poznato da su alkoholna pića bila jedno jela fotografija na kojoj se nalazi nekoli-
cidu koji se desio na američkom tlu, a o od oružja kojim su Indijanci uništavani. ko najčuvenijih indijanskih poglavica.
kojem se ne uči baš detaljno u školama, Među Lakota Sijuksima to uništavanje Iznad njih piše “Homeland Security”, a
niti naročito precizno. pićem traje i sada. Travis Lone Hill pri- ispod piše da se oni zapravo bore protiv
Prema mnogim dokumentarnim fil- padnik je Lakota iz ovog rezervata. On terorizma od 1492. godine, tj. od kada je
movima, knjigama i istraživačkim pro- kaže da se toliko toga ne može vidjeti ni Kristofer Kolumbo otvorio sezonu više-
jektima, najteže se živi u indijanskom re- saznati bez dolaska u sam rezervat. Nasi- stoljetnog pljačkanja, istrebljenja ljudi i
zervatu Pine Ridge, Južna Dakota. Ondje lje i bijeda su, kaže, skriveni iza zidova, a kolonizacije tuđeg životnog prostora. n

STAV 13/6/2019 63