Page 72 - STAV broj 223

KULTURA

Roman o 100 godina bosanskohercegovačke i bošnjačke prošlosti

NAŠE DUGO

SVITANJE

Sa svoje četiri knjige i čak dvije hiljade i sedam stotina stranica, Dugo svitanje najobimniji je književni
tekst ikad napisan na bosanskom jeziku. Autor ga je, uz prikupljanje obimne dokumentarne građe,
pisao punih dvanaest godina. Kadrić čitaocu predstavlja cjelokupnu historiju Bosne i Bošnjaka
20. stoljeća, opisujući značajne događaje i njihove sudionike, godinu po godinu, ne izostavljajući
ništa što može doprinijeti razumijevanju mučne, ali jedinstvene sudbine Bosne i njenog naroda

Piše: Elvir RESIĆ individualnom, ali i onom institucio-
nalnom. O vlastitoj historiji, njenim
znamenitim akterima i najznačajnijim
povijesnim događajima, koji su direk-
ored toga što je to era u kojoj su tno utjecali na narod u cjelini, znamo ili
se dogodila dva globalna i na de- nedopustivo malo ili potpuno pogrešno.
setine drugih ratova širom Pla- Oni koji su odrastali i obrazovali se u dru-
Pnete, dvadeseto stoljeće bilo je i goj polovini prošlog stoljeća sistemski su
vrijeme snažnog razvoja privrede, nauke, bili uskraćeni za istinu. U školama se nije
umjetnosti, kulture. Bilo je to doba kada moglo učiti, naprimjer, o bošnjačkim vi-
su evropski, pa tako i balkanski narodi tezovima koji su puna tri mjeseca 1878.
definirali svoje mjesto u društveno-histo- godine pružali otpor superiornoj austro-
rijskom i kulturološkom kontekstu. Tada ugarskoj vojsci, niti je uopće bilo mjesta
su nastajale, ili se definitivno potvrđivale za historijske gromade poput Hadži Loje,
nacionalne institucije koje su vodile brigu muftije Šemsekadića, Ali-bega Firdusa,
o vlastitim vrijednostima. Svaka izraslija Mehmeda Spahe, Mehmeda Handžića,
društvena ili nacionalna zajednica afirmi- Halida Kajtaza, Husage Čišića i mnogih
rala je svoje političke i ekonomske intere- drugih. U nastavi književnosti nije se
se i pisala historiju, objašnjavajući svoju moglo naći prostora za autora prvog boš-
ulogu u burnim proteklim zbivanjima. njačkog romana Edhema Mulabdića, niti
Bošnjaci su u tim tokovima uglav- za Ahmeda Muradbegovića ili Osmana
nom bili pasivni posmatrači. Sve do po- Nuri Hadžića, a klasici poput Ljubuša-
sljednje decenije prošlog stoljeća bili su ka ili Bašagića samo su usput spominjani
potpuno inferiorni kao narod. Bez obzi- ili je kratko i površno dotaknuto njihovo
ra na to što su u svojim redovima imali djelo. Valjda da se ostavi više prostora za
snažne političke ličnosti, vrhunske pisce Njegoša, Karadžića i Radičevića.
i naučnike, pozicija Bošnjaka, pa tako i Generacije koje su se školovale sedam-
učenje o njima samima, bili su diktirani desetih i osamdesetih godina dvadesetog
izvana. “Istina” o Bosni i njenom narodu stoljeća, a koje su danas u punoj životnoj
kreirana je uglavnom u Beogradu, i to u i intelektualnoj zrelosti u okviru svog
onim političkim i naučnim krugovima formalnog obrazovanja, nisu mogle čuti
koji Bosni nisu bili naklonjeni. za Potur Šahidiju, tursko-bosanski rječ-
nik iz 17. stoljeća, niti za časopise poput
SAKRIVENA POVIJEST Bošnjaka ili Behara, koji su u društvenom,
Upravo zato ima mnogo prazni- političkom i kulturnom životu Bosne i
na u našem znanju o nama samima, Hercegovine u prvoj polovini 20. stoljeća

72 13/6/2019 STAV