Page 62 - STAV broj 170

DRUŠTVO

Hadži hafiz efendija Salih Suljić zvani Kugo

Zaboravljeni
bosanski šejh
Ljudi su ga viđali na raznim mjestima istovremeno. Jedni su ga
Piše: Ernad BAJREKTAR viđali u Stambolu, drugi u Meki, a treći u Medini, dok je on bio kod
kuće, u Tuzli, na Brdu pod Brezom. Ako postoji svjedočanstvo ili
Veliki njemački književnik, misli- predaja koja bi bila zajednička većini bosanskih evlija, bila bi to
lac i zaljubljenik u Hafiza Širazija predaja o ukazanjima u odsutnim bitkama ili kraj Bejtullaha u
Johann Wolfgang von Goethe za- danima obavljanja hadža, što nije zaobišlo ni bosanskog šejha Kugu
pisao je kako su ljudi veliki du-
hom, a mali djelima. Koliko god to bila evlijom, i pripisivali mu posebne kerame- najprije zbog prisnosti koja je obilježila
istina, pojavi se i poneki pojedinac dru- te. Umro je 1945. godine, a, prema oporu- život djeda i unuka, moglo bi se zaklju-
gačiji od većine svijeta, nekom vlastitom ci, ukopan je na svojoj bašči ispod Breze. čiti kako je šejh Salih Suljić rođen oko
vrijednošću sličan Goetheu ili Hafizu, u 1847. godine. Jahić, pak, navodi kako je
kojem se se sastanu veliko djelo i veliki Po svjedočenju unuka šejha Saliha šejh Kugo umro u 87. godini života, što
duh. Takav je bio hadži hafiz efendija Sa- Suljića, godina rođenja ne podudara se s bi značilo da se rodio oko 1858. godine.
lih Suljić, rođen u selu Kuge 1870. godine godinom koju spominje Hadžimehanović. Ipak, na nišanu stoji 1870. godina kao
nadomak Srebrenika, po čijem je imenu Sulejman Suljić, unuk šejha Saliha Sulji- godina rođenja, a 1945. kao godina smr-
bio prepoznatljiv kao šejh Kugo. Završio ća, svjedoči: “Moj dedo je preselio na ahi- ti. Smrt u vezi sa šejhom Kugom, kao i
je Svirac medresu u Gradačcu, a hifz je ret 1945. godine. Imao je tada 98 godina i sa svakim insanom, nije dvojba nego po-
položio oko 1890. godine. Službovao je nije htio da bude ukopan nigdje u hare- uzdana izvjesnost, a još je izvjesno kako
kao mualim i imam u Varešu i Krajini. mu, nego samo u svojoj bašči. Po sunnetu. je hadži hafiz Salih Suljić bio čovjek po
Od 1904. godine stalno živi u Tuzli, gdje Moja nena umrla je 1943, a amidža koji je prirodi vrlo skroman, velike darežljivosti,
je konačno doselio i kupio nešto imanja. umro 1944. ukopan je blizu dede, i tu još pružene ruke i merhametli srca. Njegova
Devet puta obavio je hadž i bivao bedel ima njegovo dijete Hamzalija.” kuća bila je utočište nemoćnih i sirotinje,
za druge. Mnogo je putovao, a, kako piše a njegova smrt, kao i svaka druga, istina.
Refik Hadžimehanović, dok je bio imam Ako uzmemo u obzir ovu predaju pote-
u Varešu, stupio je u derviške redove i bio klu u porodici, koja se čini vjerodostojnom,
povezan s nakšibendijama na Živčićima
i na Oglavku kod Fojnice.

Redovno je išao svake godine na do-
vište Ajvatovicu, jedan od njegovih sa-
putnika bijaše i muftija Kurt, koji je bio
uzoran derviš nakšibendijskog tarikata.
Postoje pisani tragovi kako je šejh Meco
bio prisni prijatelj šejha Kuge. Pitanje je
čiji se lik krije iza imena, ili ko jest šejh
Meco, kojeg će kasnije Alija Nametak
opisati u svojoj knjizi Šeh Meco i Tuturza.
Osim toga, šejh Kugo učio je kišne dove
u Tuzli i njenoj okolini, gdje je predvo-
dio džemat. Po svom vanjskom izgledu i
oblačenju, mnoge se razlikovao od ostalih
hodža, pa su ga smatrali dobrim čovjekom,

62 7/6/2018 STAV