Page 65 - STAV broj 170
P. 65
Sagrdžijan džamija
Za hadži hafiza efendiju,
hafiza Kugu ili hafiza Tuzlaka
vežu se nadrealne i nestvarne
priče koje asociraju na velike
duhovne učitelje. Kao da je
ovaj pomalo zaboravljeni
bosanski šejh izronio iz knjige
Feriduddina Muhammeda
Attara. Mogao je Božijom
voljom vidjeti ono što nije
vidljivo običnim ljudima
poziv vršio šejh Kugo, dok je plaća imama danas nema nikakvog traga. Nakon što srcima. Neka sila, a mogli bismo tu silu
Behram-begove džamije iznosila 400 kru- je porušena, zemljište je prodano. Danas nazvati ljubavlju ili duhovnom žeđi, tje-
na. U kojim je čaršijama, pored Vareša, ili se na toj lokaciji nalaze privatne kuće. U rala ga je na konstantna putovanja pre-
džamijama u Krajini, šejh Kugo obavljao njezinoj blizini nalazila se i kuća šejha ma dovištima i duhovnim centrima kao
dužnost imama, nije poznato, dok su obje Kuge, gdje se i danas nalazi njegov par što su u Bosni nekada bili i kao što i sada
tuzlanske džamije za koje se veže njegovo kamenih i skromnih bijelih nišana. Mo- jesu Ratiš planina, Mokrače, Plješevica ili
ime, Sagrdžijan džamija i Osman-begova guće je da je zbog starosti i lakšeg obavlja- neka druga dova kod Kalesije, džamija u
ili Kosunđe džamija, porušene. na dužnosti imama u toj džamiji dočekao Priluku i tamošnji kraj s dva turbeta, do-
suton vlastitog života. vište Karići, Živčići, Oglavak, Ajvatovi-
Džamija Sagrdžijan Murge ili Bijela, ca ili, na koncu, kao duhovni vrhunac i
zbog njezine kamene munare i zidova koji Starije džematlije Priluka pripovije- kruna: Medina i Meka. Putovao je poput
su bili okrečeni u bijelo, prvi se put spo- dale su o čestim posjetama šejha Kuge vode i u kretnji tražio cilj. Bijaše to pravi
minje 1600. godine kao mahala Sagrdžije džamiji u Priluku. Ova džamija, spome- konjanik trkač na duhovnom polju.
Murge. Osnivač je mahale prije 1600. go- nik pod zaštitom države, kod derviša je
dine sagradio džamiju. O osnivaču mahale zauzimala značajno mjesto, izgradila su Šejh Kugo svojom širokom rukom
i džamije Sagrdžiji Murgi ne zna se skoro je dva šejha: šejh Hasan i šejh Mustafa. svjedočio je prolaznost dunjaluka i vla-
ništa. Godine 1701. spominje se mesdžid Nedaleko od ove džamije nalaze se danas stitu nevezanost i slobodu od prolaznih
Sufi Kurda u Sagrdžijan mahali. Iz nazi- dva turbeta, jedno pripada mula Hajdari- čari ovog svijeta. Osobenjak drugačiji
va Sufi može se donekle razumjeti da je ji, a drugo Ibrahimu Derviševiću Abuki. od ostalog svijeta, u desnoj ruci mu bje-
pripadao nekom derviškom redu. Moguće Sasvim je izvjesno da je šejh Kugo obav- še Kur’an, a njegova putnička karavana
je kako je iz istog razloga i šejh Kugo bio ljao zikr u ovoj džamiji jer je bio njezin zaustavi se i nađe mir u njegovoj bašči
imam ove džamije. S tim u vezi, može se čest gost. U džamiji, na mahvilu s njego- kao što je Pejgamber, a. s., našao mir u
pretpostaviti da se u džamiji ili u njenoj ve vanjske strane, postoji crtež harema u svojoj kući, na taj način šejh upotpuni u
blizini održala derviška tradicija i vršio Meki za koji se pretpostavlja da je hedija lijevoj ruci sunnet. Uz njega su njegovi
obred, zikrullah. Bila je to mala džamija šejha Kuge. Naime, jedan od džematlija najmiliji; malo niže u haremu Brđanske
skromnih dimenzija, ali u dobrom stanju. ove džamije izrazio je, pritisnut teškom džamije mir je pronašao i njegov voljeni
Nalazila se u ulici 6. bosanske brigade. bolešću, a na umoru pred šejhom Kugom, unuk šejh Sulejman. Šejh hadži hafiz Sa-
Nakon što je otpisana u državnu imovi- duboku žal i kajanje zbog neobavljenog lih-efendija Suljić bijaše poznat u narodu
nu, a, uslijed proširenja ceste i navodnog hadža, na što mu je šejh nedugo poslije kao hafiz Kugo, po podmajevičkom selu
pucanja zidova, porušena je 1957. godine. toga poklonio sliku harema donesenu s Kuge, koje ga je iznjedrilo i opečatilo ro-
Međutim, kao i njen imam šejh Kugo, jednog od putovanja u Meku. Slika je za- đenjem, ili hafiz Tuzlak, po gradu u kojem
džamija je ostala u veoma lijepom sjeća- vršila u Prilučkoj džamiji, a šejh Kugo i je živio i kojeg je ranim zorama cijelog
nju mnogobrojnim Tuzlacima. danas je u sjećanju rijetkih Prilučana. opasao kružnom ratnom dovom. Štitio
je Tuzlu, čaršiju koja ga opečati životom,
Poviš današnje Brdo džamije, postojala ŠTA SLIJEDI NA KRAJU i najviše je po njoj volio da ga zovu, kao
je još jedna džamija koja se nazivala Brđan- da je osjećao kako su druga zvanja i titu-
ska džamija. U literaturi se ona spominje U pokušaju sakupljanja građe veza- le uzburkano more zabluda.
kao “Kosunđe Osman-begova na Gornjem ne za šejha Kugu Tuzlaka teško je pro-
Brdu”. Izgradio je Osman-beg (Kosunđe naći više zapisa, iako na potragu motivi- Živio je za vremena dva carstva i dvije
– ljut, naopak) poslije 1600. godine. Na- ra informacija kako je govorio arapski, kraljevine i jedne države kojoj je naslutio
lazila se na padinama Ilinčice. Džamija turski i perzijski jezik, te se samim tim propast. Odavno leži na Brdu pod Brezom,
se spominje prvi put 1701. godine. Zida- mogao oglasiti u nekom od pisanih iz- na mjestu s kojeg puca pogled na grad s
na je od kamena. Uz džamiju se nalazila danja za njegovog života. S tim u vezi, kojim je srastao i kojeg je nosio poput bi-
drvena munara, koja je jedne noći 1951. ostaje utisak kako je šejh Kugo ličnost o ljega. U njegovoj bašči pod Brezom danas
godine, uslijed jakog vjetra, oborena, a kojoj nema mnogo pisanih izvora. Bio je raste i zrije voće. Današnja čeljad jedu
kasnije nikad nije popravljena. Bila je to pronicljiv i narodni čovjek kojeg nisu slatke trešnje izrasle kraj njegovog me-
slična Dželali Vaiz Mehmed-efendinoj čuvale knjige. Bijelio je srce dok su dru- zara, kao što su nekada za njegova vakta
ili Mejdanskoj džamiji, koja i danas po- gi tintom mrčili sahife, živio je život ne radila neka druga djeca. Čista su dječija
stoji. Uslijed smanjenja broja džematlija opisujući ga kalemom, šejh kojeg je na- prsa, vrijeme se mijenja, odavno nema
i veoma lošeg ambijentalnog stanja, po- rod kojeg je duhovno odgajao usmenim prolaznog putnika šejha Kuge, dolaze
rušena je 1953. godine. Od ove džamije predajama čuvao od zaborava noseći ga u ljetne žege, vallahi! Bit će kiše... n
STAV 7/6/2018 65
