Page 63 - STAV broj 170
P. 63
NE PADA IVER DALEKO OD KLADE Behram-begove medrese u Tuzli nikada Šejh Kugo
NITI JABUKA OD STABLA nisam završio. Radio sam kao hodža u
Obodnici godinu i po dana. Bio sam u koji je već do tada obavio hadž, smatrao
Mehemedaga, brat hadži hafiza Sa- partizanima godinu i po dana, ranjen sam je da je iseljavanje zabluda, vjerujući kako
lih-efendije, bio je dugogodišnji mujezin u Odžaku. Izašao sam iz Drugog svjetskog je svaki kutak zemlje mesdžid u kojem se
Turali-begove i Jalske džamije u Tuzli. rata kao 60 postotni invalid jer sam bio insan može okrenuti prema Kabi i pro-
Hadži Hamdi-efendija bio je sin šejha ranjen u desnu nogu i u njoj imam ugra- naći vlastiti smiraj.
Kuge i dugogodišnji mualim i imam đenu ‘cijev’. Radio sam kasnije po razli-
Mosničke džamije, pa je i on tako nasli- čitim firmama.” Ženi se 1898. godine Fatimom Džam-
jedio dosta osobina svog rahmetli oca. bić iz Srebrenika. Seli u Tuzlu i nastanju-
Stopama šejha Kuge krenuo je i njegov Rukija, žena šejha Sulejmana, iz Trav- je se pored Sagrdžijan džamije u Potur
unuk i kasnije tuzlanski šejh rahmetli nika je, iz porodice Alibašić, sestra Ibra- Mahali nadomak Atik Mahale. U istoj
hadži Sulejman-efendija Suljić. Šejh Su- him-efendije, a kćerka poznatog starog džamiji obavljao je imamsku dužnost.
lejman Suljić rodio se 1927. godine, sin je Hamidage. Iako je djed bio šejh s pet hi- Muhamed Jahić navodi kako 1916. go-
Hamdi-efendije i majke Hadžire, rođene lafetnama, njegovom unuku Sulejmanu dine seli u Vareš. U Tuzlu se vraća 1920.
Ibrišimović, iz Čifluka. Njegov otac Ham- šejh bijaše njegov punac Hamidaga. Uveo godine i nastanjuje se na Brdu pod Bre-
di-efendija završio je brčansku medresu ga je u kaderijski tarikat i dao mu da uči zom, gdje će do duboke starosti biti imam
kod Gani-efendije. kaderijski vird. Po svjedočenju šejha Su- stare Brđanske džamije. Dok drugi izvori
lejmana Suljića, njegov dedo šejh Kugo i spominju kako je u Varešu ostao najduže
Šejh Sulejman Suljić bio je posebno Hamidaga Alibašić pazili su se preko četr- do 1904. godine, te se po povratku vraća
vezan za svog djeda šejha Kugu. O tome deset godina, i na osnovu toga prijateljstva u Tuzlu, Hadžimehanović navodi kako
je za života i sam svjedočio: “Moj dedo šejh Sulejman se oženio. Upoznao je pun- šejh Kugo kupuje posjed od Prcića u Tu-
hadži hafiz efendija Suljić zvani Tuzlak, ca i svog budućeg šejha iz vremena kada zli, a Jahić navodi kako kupuje posjed od
koji je bio šejh s pet hilafetnama, uveo me je ovaj dolazio u Tuzlu da prodaje vunu, Mulaosmanovića, gdje će proteći ostatak
je u džamiju i dao mi da budem mujezin. pa bi konačio kod Suljića. Šejh Sulejman njegova života. Moguće je da su u pitanju
Tamo, u njegovoj džamiji, gdje je i on bio Suljić bio je čest gost u Živčićima kod ha- dvije različite kupoprodaje ili je jedan od
imam, u Brdu kod Tuzle. Na dedinim sam fiza Kjazim-efendije, pa Latif-efendije, i navoda greška.
nogama prvi put bio na hadžu kada sam znao se sa svom njihovom djecom. Od
imao šest godina. Jednog dana sa sabaha šejha Behaudin-efendije dobio je 1989. BOSANSKI ŠEJH, LIK IZ ATTAROVE
izašli smo na cestu kod džamije. Dedo godine hilafet da može voditi zikr prema “SPOMENICE DOBRIH”
mi je rekao da mu stanem na noge i da nakšibendijskom usulu. Šejh Fejzullah
zatvorim oči. Kada sam to uradio, vidio dao mu je hilafet za kederijski i do smrti Za hadži hafiza efendiju, hafiza Kugu
sam Bejtullah. To je bio moj prvi susret je vodio zikr po kaderijskom usulu u tu- ili hafiza Tuzlaka vežu se nadrealne i ne-
s Kabom u dobi od šest godina. Kasnije zlanskoj tekiji “Ahmed Nurudin”. Ostao stvarne priče koje asociraju na velike du-
sam na hadž išao nekoliko puta. Ja sam je zapamćen kao čovjek vedrog duha, dje- hovne učitelje. Kao da je ovaj pomalo za-
bio šest, a moja žena Rukija dva puta.” čije radosti i pokorni Božiji sluga. boravljeni bosanski šejh izronio iz knjige
Feriduddina Muhammeda Attara. Mogao
Koliko je djed utjecao na unuka, ali i ŠTA JE ŽIVOTNA STAZA ŠEJHA KUGE, je Božijom voljom vidjeti ono što nije
kakav je djed zapravo bio, može se naslu- ŠEJHA TUZLAKA vidljivo običnim ljudima. Jednom je pri-
titi iz sljedećeg svjedočenja: “Hadži hafiz likom rekao Fatimi: “Otiđi onoj ženi što
Tuzlak me je naučio puno toga. On me je Majka šejha Kuge zvala se Hatidža, a čeka i reci joj da nejma hasne što je došla.
vodio u mekteb prvi i drugi razred, na- njegov otac hadži Ibrahim imao je namjeru Neće imati djece, tako je Allah odredio!”
kon čega sam se upisao i u osnovnu ško- dječaka poslati na školovanje u Istanbul. Hafizova žena nije znala da ispred kuće
lu. Poslije me je hadži hafiz upisao u me- Govorili su mu da je dijete “još ludo, iz- stoji žena umotana u zar koja se nadala
dresu, gdje sam išao sve do 1944. godine, gubit će se u tuđem svijetu”. Ali otac koji
dok je nisu zatvorili. Taj završni razred je, kako piše Muhamed Jahić, i sam vidio
svijeta, u svom djetetu otkri znakove zre-
Tuzla iz vremena šejha Kuge le pronicljivosti kojom su obdarena dje-
ca izuzetne pameti. Dijete mu je u svojoj
četrnaestoj godini stidljivo reklo: “Babo,
meni je ići u Stambol u medresu, hoćeš li
mi dati izun i halal!?” Proučena je hajr-do-
va, a babo sinu izbroji šest šorvana kao
potudbinu za carski grad. Tako je dječak
iz bosanskog ejaleta otišao u grad gdje je
stolovao sultan Abdul Hamid.
Očaran bajkovitim Stambolom, od-
lazio je na mukabele, vazove, dersove,
družio se i slušao šejhove nezasito kupe-
ći znanje. Rano je ušao u derviški tarikat
nakšibendija, istovremeno promišljajući
i bdijući u dugim stambolskim noćima.
U svoj zavičaj vratio se kada je on potpao
pod vlast austrijskog cara. Tada se kod
bosanskih muslimana kao alternativa ži-
votu pod austrijskom čizmom javila ideja
muhadžirluka. Ali bivši stambolski đak,
STAV 7/6/2018 63
