Page 29 - STAV broj 328
P. 29

VLADA OSIGURAVA PROCVAT NEZNANJA


          pisanje i produkcija znanja na maternjem
          jeziku (što je posebno pogubno za na-
          cionalne discipline) i uništava domaća
          periodika. Šalje se pogrešna i krajnje
          opasna poruka akademskoj zajednici da
          su domaći etablirani časopisi, s dugogo-
          dišnjom tradicijom i praksom dvostruke
          anonimne recenzije, zapravo bezvrijed-
          ni jer nisu indeksirani u dvije spomenute
          baze. “Ukoliko ovaj Nacrt Zakona bude
          usvojen, naše buduće znanstvene spo-
          znaje bit će pohranjene prvenstveno u
          inostranim časopisima na koje naše javne
          institucije, poput visokoškolskih i grad-
          skih biblioteka, nisu pretplaćene. Tim
          znanjem se naše društvo zapravo neće
          moći okoristiti”, tvrde potpisnici dopisa.
          Kada se kaže da se ovim Nacrtom Zako-
          na žele riješiti sistemski problemi u oblasti
          visokog obrazovanja, a ne pojedinih in-
          stitucija, treba postaviti pitanje kako se
          mogu otkloniti problemi u visokom obra-
          zovanju ako se zanemare problemi insti-
          tucija u okviru kojih se realiziraju naučni,   S ovakvim zakonom, u smislu kriterija   KRITIKE S FILOZOFSKOG FAKULTETA
          obrazovni i nastavni procesi? Na ovu   za napredovanje, ubrzo bismo imali redu-  Vijeće Filozofskog fakulteta Univer-
          tezu uposlenici Univerziteta odgovaraju   ciranje nastavno-naučnog kadra i dovo-  ziteta u Sarajevu dostavilo je već Mini-
          ovako: “Iako poštuje osnovne odredbe   đenje u pitanje funkcioniranje UNSA. A   starstvu za nauku, visoko obrazovanje
          Okvirnog zakona o visokom obrazovanju   ne treba zaboraviti da je pitanje opstanka   i mlade Kantona Sarajevo, Skupštini
          u BiH, Nacrt Zakona uvodi kriterije koji   UNSA, kao jedne od temeljnih institucija   Kantona i Univerzitetu prigovore i su-
          ne samo da pokazuju nerazumijevanje   države, pitanje ugrožavanja nečega što se   gestije u vezi s Nacrtom Zakona o viso-
          disciplina koje se izučavaju na Univerzi-  gradilo decenijama i bivalo imanentnim   kom obrazovanju.
          tetu u Sarajevu već su i bitno različiti od   atributom kulturnog, društvenog, ali i   Vijeće ističe da je glavni problem
          kriterija koji se propisuju drugdje u BiH.   političkog subjektiviteta države Bosne   ovog Nacrta u tome što se u njemu, pod
          Očigledna je namjera predloženog tek-  i Hercegovine.                krinkom uvođenja strožijih indikatora
          sta da izjednači Univerzitet u Sarajevu   Kada bi se sve moglo izmjeriti me-  naučne izvrsnosti, zapravo uvodi djeli-
          s privatnim univerzitetima. Napominje-  trom i izračunati kalkulatorom, huma-  mična privatizacija akademskog prostora
          mo da Univerzitet u Sarajevu ima sko-  nističke nauke ne bi se bavile događaji-  koja će se preliti i na Univerzitet u Sara-
          ro 3.000 uposlenika, te više od 30.000   ma, ličnostima pa čak ni rukopisima od   jevu kao javnu instituciju. Ta djelimič-
          studenata. Veličinom, iskustvom, rangi-  prije više stotina godina. Ne bi se bavi-  na privatizacija provodi se na barem dva
          ranjem i tradicijom koju baštinimo, isto   le temama važnim za društvo, već samo   fronta: kroz kriterije za napredovanje
          kao i organizacionom strukturom, bitno   isplativim temama.          nastavnog osoblja i kroz uspostavljanje
          se razlikujemo od privatnih univerziteta.                            Vijeća za nauku.
          Naš osnivač je Kanton Sarajevo, mi se                                   “Navodno pooštravanje kriterija na-
          finansiramo novcem poreskih obveznika i   Vijeće Filozofskog fakulteta   predovanja provodi se ne kroz insisti-
          njima odgovaramo za svoj rad. Sa druge                               ranje na međunarodnim komisijama za
          strane, privatni univerziteti imaju privatne   smatra da je naročito   izbor u viša zvanja, naprimjer, ili kroz
          osnivače, te su slobodni s njima planirati   problematična odredba   produžavanje rokova za pisanje izvještaja
          sve aspekte svog rada. Prostora ima i za                             kako bi komisije mogle steći puni uvid u
          jedne i za druge, ali obaveze i mogućno-  koja propisuje ključnu     materijal (štaviše, taj rok se skraćuje na
          sti nisu iste.”                   ulogu Vijeća u odobravanju         dvije sedmice), već kroz insistiranje na
          Na tragu teze Konrada Paula Liessmanna                               objavljivanju u časopisima koji se nala-
          da u vrijeme velikih priča o društvu znanja   osnivanja novih članica /   ze u ‘referentnim naučnim bazama po-
          mi, zapravo, živimo u neznanju, potpisni-  odsjeka na visokoškolskoj   dataka najvišeg međunarodnog ranga’.
          ci zaključuju ovo obraćanje tvrdnjom da                              (...) Baze na koje bi se ovo moglo odno-
          vlast poput naše, koja samo na formalnoj   ustanovi, s obzirom na    siti jesu ‘Web of Science’ i ‘Scopus’, koje
          razini potiče i nastoji unaprijediti visoko   to da je takvo rješenje u   nisu zapravo referentne za društvene i hu-
          obrazovanje, ovakvim Nacrtom Zakona                                  manističke nauke, koje se pritom nalaze
          osigurava procvat neznanja, loše i po-  koliziji s fundamentalnim    zaključane iza skupih institucionalnih
          vršne obrazovanosti i permanentni “od-  principima autonomije        pretplata i koje su u rukama privatnih
          ljev mozgova”.                                                       kompanija. Umjesto osiguravanja sred-
                                            univerziteta.                      stava za ojačavanje domaćih časopisa (i


                                                                                                    STAV 18/6/2021 29
   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34